Intervju: Matija Fojs

'Državni intervencionizam samo remeti ravnotežu u našoj djelatnosti'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak

OBJAVLJENO:

1.9.2020. u 10:23

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak

OBJAVLJENO:

1.9.2020. u 10:23

Privatni arhiv

Matija Fojs

Knjižarski lanac Hoću knjigu s radom je počeo 2017. godine. Trenutno je u lancu šest knjižara od kojih su tri u Zagrebu te po jedna u Varaždinu, Rijeci i Splitu. Do kraja godine očekuje se otvorenje dvije nove knjižare. Prva će biti otvorena u Zadru, a nakon toga i četvrta knjižara u Zagrebu. Hoću knjigu pokrenula su tri mlada entuzijasta Zvonko Čubrić, Matija Fojs i Jurica Čubrić, s iskustvom iz papirničarske i farmaceutske industrije u želji da, kako kažu, stabiliziraju i pokrenu učmalu knjišku branšu. Knjižare su jedinstvene po činjenici da su dio nezavisnog knjižarskog lanca koji nije istovremeno i izdavač, ne ovise o državnim subvencijama, a uz knjige nude i otprilike 40 posto neknjiškog asortimana u vidu školskog tekstila i pribora, memorabilije te poklon asortimana. Na godišnjoj bazi u Hoću knjigu knjižarama održava se više od stotinu događanja, čime se nastoji privući nečitače knjizi te nadograditi odnos čitača prema knjizi.  S Matijom  Fojsom , direktorom i jednim od suvlasnika Hoću knjigu razgovarali smo o stanju u ovoj djelatnosti, utjecaju krize na poslovanje i planovima vezanim uz poslovanje i razvoj.

Kako je kriza utjecala na vaše poslovanje?

- Tijekom dva mjeseca naše su knjižare bile u potpunosti zatvorene, kao uostalom i ostatak djelatnosti. Dio djelatnika vezan uz nabavu, marketing i logistiku radio je od doma, dok je veći dio djelatnika doma jedino mogao čekati da lockdown prođe. Ono što nas je ugodno iznenadilo bio je mali svojevrsni boom na našem webshopu jer se ispostavilo da su knjige mnogima u to doba nesigurnosti i straha bile dobar bijeg od svakodnevice. Naravno, situaciju je dodatno pogoršao i zagrebački potres koji nam je prouzrokovao mnoge logističke probleme vezane uz webshop, no nitko od naših kupaca nije nam zamjerio kašnjenja u isporuci. Webshop, međutim, nije mogao nadoknaditi gubitke koje smo imali zbog zatvorenih knjižara, tako da ćemo pravo stanje vidjeti tek s krajem godine. 

Je li kriza poremetila navike vaših partnera odnosno kupaca?

- Što se kupaca tiče, tijekom karantene smo primijetili porast kupovine karticama i traženje beskontaktnih dostava, što prije nije bio slučaj. Hrvati su i dalje nepovjerljivi prema kartičnom poslovanju pa se prije radilo uglavnom o plaćanju pouzećem. Većina naših partnera pokazala je dobru volju da svi zajedno što bolje prođemo u ovoj krizi; od naših najmodavaca koji su spustili cijene najmova, do izdavača s kojima smo provodili kampanju Knjigom protiv korone, tijekom koje je nekoliko tisuća artikala bilo sniženo, a sve kako bi naši zatvoreni sugrađani lakše došli do novog štiva.

Kako se vaša djelatnost općenito nosi s krizom?

- Nakon lockdowna očekivali smo da će ljudi biti užasno štedljivi te u strahu od novog zaključavanja i kako će naše knjižare biti prazne. Međutim, dogodilo se upravo suprotno; ljudi gladni novog štiva pohrlili su u knjižare te se naš rad, uz naravno epidemiološke mjere, odvijao kao i proteklih godina. No iako nam je prodaja knjige rasla, ono što je palo bio je školski asortiman, kojem je ovo inače udarni period.

Privatni arhiv
 

Kod roditelja postoji strah od odgađanja početka školske godine ili pak online školovanja u potpunosti, a tome ne pomaže nekonzistentna komunikacija od strane Vlade pa tako u medijima svaki dan možemo čitati drugačiju informaciju o početku školske godine. Roditelji će zato radije iskoristiti torbe i ruksake od prošle godine ili starijeg brata i sestre, nego kupovati novi ruksak kada nije izgledno da će se školska godina uopće održati u školi. Ipak, mi i dalje ističemo važnost kvalitetne školske torbe s pripadajućom ergonomijom jer je školarcima školska godina dovoljno stresna i bez toga da se koriste neadekvatnim priborom ili starom opremom.

Je li u Hrvatskoj i bez krize nakladništvo i knjižarstvo u krizi?

- Odgovor na ovo pitanje je vrlo kompleksan. Hoću knjigu počeo je vrlo snažno kako bi uzdrmao inertnu knjišku branšu, pri čemu smo sasvim sigurno dobili dosta onih koji nam svim srcem žele da ne uspijemo, iako od nas žive. Naš glavni cilj bio je pokazati da se uz redovno plaćanje te ulaganje u nove i zanimljive projekte od knjižarstva sasvim solidno može živjeti. Naši djelatnici su među najplaćenijima u ovoj branši i vjerujemo kako nam to vraćaju uloženim trudom, stoga ćete rijetko naići na kritike atmosfere ili rada u našim knjižarama. Prošlu smo godinu završili u plusu, što je bilo godinu dana ranije od očekivane pozitivne bilance, stoga smo naše djelatnike tada dodatno nagradili, a dio smo ostavili i za crne dane.

Nažalost, nismo očekivali ovakvu situaciju, odnosno da će crni dani doći tako brzo. Zahvalni smo na subvencijama plaća od strane Republike Hrvatske, no istovremeno smo vrlo rijetko korisnici državnih subvencija jer ne želimo naš poslovni model temeljiti na istima. Međutim, to nije situacija s dijelom izdavača koji bi bez njih propali. Neki će zaključiti da je riječ o održavanju pisane riječi u Hrvata, ali zapravo se radi o državnom intervencionizmu koji samo remeti ravnotežu u branši. A kada državni izvori novca presuše tek ćemo onda vidjeti u kakvoj krizi je hrvatsko nakladništvo. Bojimo se da će se pokazati dosta velikom.

Očekujete li pad u ovoj godini i koliko bi trebao biti?

- Da. Na organskoj osnovi očekujemo pad zbog prisilnog zatvaranja tijekom lockdowna. On iznositi oko osam posto  prometa iz 2019. godine u to vrijeme. No, zbog otvaranja dvije nove knjižare tijekom jačeg dijela godine, očekujemo rast na ukupnoj razini naspram 2019. godine. Naravno, sve ako će pandemija biti pod kontrolom.

Što vam je išlo, a što nije na ruku?

- Kraj prošle godine završili smo vrlo optimistično te smo se iznimno veselili ovoj godini. Do zadnjeg trenutka prije zatvaranja odbijali smo povjerovati da će se to zaista dogoditi. Držali smo se svih mjera, sigurnost naših djelatnika i kupaca bila nam je na prvom mjestu, no ovaj dio godine, kada je sve otvoreno i praktički na izvolite turistima, pokazuje da se možda moglo proći i bez lockdowna.

Privatni arhiv
 

Svjesni smo da s obzirom na velik udio u BDP-u turizam moramo spašavati pa smo tu išli na rizik od divljanja pandemije u našoj državi, no s druge strane turizam neće biti jedina grana industrije koju će nakon svega trebati spašavati. Mišljenja smo da nam je potreban konkretniji plan za ostatak godine, a dvojbene i nekonzistentne odluke Stožera, po kojima se neke djelatnosti, poput teretana, zatvaraju, dok se procesije, fešte, svadbe i ostalo održava, smatramo izuzetno štetnim. S druge strane, dopušteno je održavanje velikih knjiških festivala u zatvorenom prostoru. Mi niti  dosad nismo podržavali bilo kakve oblike sajmova i festivala jer se time odvlači ljude od knjižara, koje cijelu godinu plaćaju najam, robu i djelatnike, a u ovoj situaciji organizirano pozivati veliki broj ljudi u zatvoreni prostor je, vjerujemo, kontraproduktivno.

Kakva je situacija na tržištu?

- Komplicirana je i krajnje neuravnotežena bez prilike da se bolji u poslu probiju. To je uglavnom uvjetovano visokim ulaznim barijerama na tržište koje najviše doprinose nejednakostima koje su rezultat državnog intervencionizma.

Privatni arhiv
 

Upravo zbog toga je tržište nekonsolidirano i nužno ne nagrađuje one koji najbolje rade i pokušavaju slušati publiku. Na prvi pogled se to možda ne vidi, no tržištem dominiraju netržišne prakse koje, iz nama nejasnih razloga, žele nametati krajnjem kupcu što će citati, pritom gurajući knjigu u ekstreme intelektualnog snobizma koji nema veze s interesima većine kupaca. No, kao i uvijek, Hoću knjigu je dio pokreta koji to polako mijenja i sigurni smo da ćemo napokon vratiti kupca u središte potražnje.

Možete li nešto reći o novim investicijama ? Kolike su , što planirate i što upravo realizirate?

- Od 2017. nismo otvorili novu knjižaru, stoga je pomalo paradoksalno što u ovoj nesigurnoj godini otvaramo čak dvije. Iznimno nam je drago što će Hoću knjigu krajem  rujna, konačno biti dostupan u Zadru, dok ćemo se dodatno približiti i stanovnicima južnog dijela Zagreba otvaranjem knjižare u Buzinu početkom studenog. To su, svakako, dvije najveće investicije ove godine, a planiramo i dalje ulagati u razna događanja i načine kojima ljudima približavamo knjigu, pa makar i u virtualnom okruženju. Nažalost, dosta naših planova ovisi o tome kako će se ova godina odigrati do kraja.