Potpore

Država za zaštitu potrošača dala samo 371.000, milijun kuna ostalo neiskorišteno

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.10.2019. u 16:56

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.10.2019. u 16:56

Zagreb, 221218. Trznica Dolac.
Velike bozicne guzve na trznici Dolac.
Na fotografiji: mesnica.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Ilustracija

Kad sljedeći put netko upita zašto je Hrvatska već dvije godine zaredom najgora u EU po zaštiti potrošača, treba ga uputiti na stranice Ministarstva gospodarstva.

Tamo ne treba dugo lutati kako bi se pronašao odgovor: u dosadašnjem dijelu godine ta je institucija raspisala ukupno dva natječaja za dodjelu javnih sredstava udrugama koje se brinu za potrošače, no čini se da su imali slab efekt na budžete ovih organizacija.

Prvi natječaj za dodjelu financijske potpore udrugama koji je bio raspisan u prosincu 2018. godine bio je vrijedan 1,4 milijuna kuna, no dovršetkom tendera udrugama je pripala ukupno samo 371.000, a malo više od milijun kuna ostalo je neiskorišteno.

Financiranje

Kako su nam potvrdili iz Ministarstva gospodarstva, njegov je cilj bio unaprijediti zaštitu potrošača, financirati inovativne projekte te stvoriti okvir za prijavu i do 20 udruga za zaštitu potrošača, no priča o “inovativnosti” na kraju se svela na sve ukupno šest relativno nepoznatih, lokalnih organizacija koje su izborile novac za sedam projekata, četvrtinu sredstava predviđenih za zaštitu potrošača na razini zemlje.

Čelnik Udruge Potrošač Igor Vujović pojašnjava kako je natječaj za inovativne projekte doživio neuspjeh jer je bio nekompetentno napisan, a upitni su bili već i sami ciljevi financiranja.

Njime je država, naime, odlučila poticati izradu i održavanje web stranica koje većina udruga uspješno ima i vodi već godinama, a druga je mogućnost bila financiranje “inovativnih i raznovrsnih metoda informiranja i edukacija potrošača”. - Dakle, država je davala novac za održavanje weba i tiskanje informativnih letaka te organizaciju edukacija, ono čime su se udruge bavile početkom 2000. godine i što danas ne odgovara zahtjevima tržišta.

Nama treba novac kojim možemo plaćati prostor za rad i isplaćivati plaće djelatnicima, a ne za organizaciju okruglih stolova koji ne doprinose zaštiti potrošača. Ove godine raspisani natječaji to nam nisu omogućili - rekao je Vujović.

Edukacije

Natječaj iz prosinca prošle godine raspisan je kao prvi nakon odluke Ministarstva gospodarstva iz istog mjeseca da udrugama za zaštitu potrošača prestane financirati dotad glavni izvor prihoda - organizaciju savjetovališta za potrošače - što je posljednjih godina bio glavni posao ovih organizacija.

Zahvaljujući njemu, sve veće i jače udruge zapošljavale su i educirale savjetnike koji su na dnevnoj bazi rješavali potrošačke probleme, a nakon što je Ministarstvo gospodarstva odlučilo da će taj posao preuzeti jedan od njegovih odjela, udruge su ostale bez značajnijih sredstava i mnoge su od njih morale otpustiti radnike.

Primjerice, Udruga Potrošač ostala je bez 19 mladih i educiranih ljudi koji su pomagali u radu s potrošačima, a otkazali su i suradnju s vanjskim partnerima te stranke odlučili primati samo dvaput tjedno.

Djelatnici osječke Udruge Potrošač, na čijem je čelu Mira Brumerček-Lukačević također su pronašli druge poslove te se savjetovanjem potrošača nastavili baviti dobrovoljno, a spas za budžet nisu mogli pronaći u natječaju koji je Ministarstvo objavilo u prosincu prošle godine jer su smatrali da se jedna ozbiljna udruga ne bi trebala baviti tiskanjem letaka.

Osim toga, natječaj je predviđao sredstva u iznosu od najmanje 20.000 do najviše 70.000 kuna po udruzi, što su iznosi kojima nije moguće financirati ambiciozniju aktivnost.

Nakon što je prvi tender zabilježio iznimno slab interes udruga, Ministarstvo gospodarstva, potvrđeno nam je u odgovoru na naš upit, odlučilo je neiskorištena sredstva od 1,2 milijuna kuna usmjeriti u novi tender, ovaj put za projekte koji doprinose boljoj informiranosti građana u području digitalizacije i održive potrošnje.

Uvjeti

Točnije, naziv natječaja bio je “Pametno s pametnim tehnologijama i održiva potrošnja za građane RH”, a iako rezultati još nisu poznati, iz najvećih udruga poručuju da se na njega niti nisu javljali - jer nisu mogli ispuniti uvjete.

- Jedan od uvjeta bio je da udruge na projektu za partnera pronađu jedno sveučilište, veleučilište ili višu školu, što organizacije čiji članovi volontiraju nisu bile u stanju odraditi, a kamoli platiti s obzirom na to da je natječajem predviđeno da se po čovjeku, odnosno danu njegova rada, na ime naknade za rad, dnevnice, troška smještaja i putnih troškova sve to može platiti maksimalno 500 kuna bruto. Gdje da mi nađemo čovjeka koji će nam raditi za taj novac - pita se naš izvor.

Glavnog krivca za potpun raspad sistema koji se u Hrvatskoj dogodio po pitanju zaštite potrošača udruge su pritom detektirale u Ivani Soić, pomoćnici ministra Horvata, koja je, tvrde, bila glavni pobornik ukidanja financiranja savjetovališta potrošača pri udrugama.

Kako je prošli tjedan Soić na sjednici Vlade razriješena s tog mjesta na vlastiti zahtjev, mnoge su udruge to dočekale s oduševljenjem.

Broj zaposlenih i budžeti europskih nacionalnih udruga

- Which, Velika Britanija: 700 zaposlenih, 15,2 milijuna funti

- Zveza potrošnikov Slovenije: 20 zaposlenih, 1 milijun eura

- Stiftung Warentest, Njemačka: 351 zaposlen, 53,5 milijuna eura

- Deco, Portugal: 83 zaposlena

- dTest, Češka: 25 zaposlenih

- Udruga Potrošač, Hrvatska: 0 zaposlenih

- Potrošački forum Osijek: 0 zaposlenih