Pregovori

Država će prodati nekretnine i do kraja godine dati još 300 milijuna eura za Uljanik

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.10.2018. u 10:51

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.10.2018. u 10:51

Pula, 180718.
Uljanik je danas testirao svoju novogradnju, radnu platformu Apolo. Apolo je opterecen s 880 tona tereta te se kontrolira njena stabilnost. Za to vrijeme panorama grada Pule znatno se izmijenila. Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / CROPIX

Uljanik

Novi program restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta sadrži prvi put javno i službeno objavljenu odredbu o nekretninskom dijelu biznisa koji ne uključuje samo gradnju marine nego i “komercijalni, turistički i regionalni centar” u okviru Arsenala, sadašnjeg dijela tvrtke.

“U Arsenalu se razvija komercijalni, turistički i rezidencijalni centar kao dio gradske jezgre. Uljanik d.d. koristi pravo građenja na prostoru Arsenala kao kolateral za financiranje gradnje nekretnine čijom će prodajom financirati vlastiti doprinos restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta”, stoji, prema pisanju Glasa Istre, u novom prijedlogu programa restrukturiranja. I to je možda najsporniji dio tog programa, da će se 50-postotni udjel Uljanika d.d. u restrukturiranju Uljanik Brodogradilišta financirati prodajom nekretnine koja se tek treba sagraditi.

Pitanje vlasnika

Riječ je o tome, naime, da će prema prijedlogu restrukturiranja Uljanik d.d. i dalje biti vlasnik Uljanik Brodogradilišta, a prema dosadašnjim polazištima većinski vlasnik Uljanika d.d. najprije bi trebala postati Kermas Energija Danka Končara dokapitalizacijom u iznosu od oko 180 milijuna kuna. Međutim, Končar je ovih dana rekao da ne mora biti većinski vlasnik, da to uz njega mogu biti i država i radnici, pa nije jasno što je s projektom dokapitalizacije i tko bi bio većinski vlasnik Uljanika d.d. Nadalje, tim se programom predviđa i da će ukupni troškovi programa restrukturiranja biti 694 milijuna eura, od čega će 50 posto dati Uljanik, odnosno njegovi novi vlasnici, a 50 posto država, dakle svatko po 347 milijuna eura. No, ako bi država zadržala dio vlasništva u Uljaniku d.d., tada bi njezin udjel proporcionalno vlasništvu u ukupnom trošku restrukturiranja bio veći od 50 posto.

Osim toga, posebno je pitanje kako bi se vlastiti udjel Uljanika d.d. u trošku restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta financirao iz prodaje nekretninskog dijela biznisa ako bi se ta prodaja mogla realizirati tek naknadno. Znači li to da bi se digao neki “mosni” kredit na račun Uljanika d.d. ili neku posve drugu shemu, za sada se ne zna, ali je Darko Horvat, ministar gospodarstva, rekao da će, čim to bude moguće, javno objaviti dorađeni program restrukturiranja. Za sada je najveća nepoznanica upravo mogućnost da Uljanik d.d. svoj udio u trošku restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta plaća od prodaje nekretninskog biznisa.

Nadalje, do sada su sindikati bili protiv mogućnosti da se u prostoru Uljanik Brodogradilišta, koji će ostati “prazan” zbog potrebe smanjivanja kapaciteta i dezinvestiranja, što zahtijeva Europska komisija, sagrade turističko-poslovni kompleksi. Valter Flego i Boris Miletić, čelnici Istarske županije i Grada Pule, isticali su da će se prostorni plan mijenjati onako kako to budu “naredili” radnici Uljanik Brodogradilišta.

Volja radnika

- Naš je stav jasan od početka: nama je jedino prihvatljivo rješenje za Uljanik ono kojim će se zadržati brodogradnja u Puli i što više radnih mjesta u industriji. Posebno ćemo inzistirati na tome da se pri određivanju budućnosti Uljanika poštuje volja radnika. Po pitanju izmijenjenog plana restrukturiranja, želimo najprije čuti mišljenje svih radnika i vlasnika, a to su mali dioničari koji drže 47 posto dionica i država - rekao nam je jučer Boris Miletić, predsjednik IDS-a.

Darko Horvat je zbog toga ustvrdio da će sljedeći tjedan održati sastanak s predstavnicima lokalne zajednice kako bi se utvrdilo je li moguća prenamjena dijela zemljišta unutar brodogradilišta. Dakle, programom se predviđa da Brodogradilište ostaje na Otoku, a područje Arsenala postaje dio pulske gradske jezgre, u okviru kojeg bi se trebalo osloboditi 24 hektara zemljišta od brodograđevne aktivnosti kako bi se ostvarili uvjeti za nekretninski projekt. “

Jamstva

U funkciju brodogradnje bio bi stavljen Molo Carbone, uprava i projektni ured preselili bi se u kasarnu, u Šijanu bi se preselili Uljanik Strojogradnja i TESU, a rezaonica čelika, koja bi modernizacijom proizvodnog pogona pružala usluge i izvan Uljanika, preselila bi se u Vodnjan”, navodi se u programu restrukturiranja. Uprava Uljanika jučer nam je potvrdila da je Ministarstvu gospodarstva uputila dorađeni program restrukturiranja, no iz Ministarstva nismo dobili potvrdu te informacije.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, ministar financija Zdravko Marić je, pak, ustvrdio da ukupno stanje jamstava za Uljanik Grupu premašuje 500 milijuna eura te da trenutni izračuni pokazuju da do kraja godine treba podmiriti do 300 milijuna eura (iako se do sada govorilo o 70 milijuna eura), ali da ne može se sa sigurnošću reći koliki bi bio konačni iznos.

- Uz to, tu je i novi program restrukturiranja, u kojem bi država morala sudjelovati sa 50 posto, te će svi ti troškovi utjecati i na tehnički rebalans proračuna koji se očekuje u studenom ove godine - ustvrdio je Marić.

Vlada dala jamstva  za zaduženje Đure Đakovića od 95 milijuna kuna

Vlada je na jučerašnjoj sjednici Đuro Đaković Grupi odobrila suglasnost za kreditno zaduženje od 95 milijuna kuna i državno jamstvo u visini od 80 posto tog iznosa, odnosno 76 milijuna kuna. Budući da država nije većinski vlasnik tvrtke nego privatni dioničari, novinari su Zdravka Marića pitali znači li to da svaka privatna tvrtka može zatražiti državna jamstva za kredit, a ministar je za iskreno rekao kako je to “dobro pitanje”.

- To nam svakako nije bila namjera, ali da, sada može ispasti da svatko može zatražiti državna jamstva. Ali, Vlada nema neograničene mogućnost i manevarski prostor za to. Moramo poštivati hrvatske zakone i međunarodne propise, a država ima svoju posebnu ulogu da pomogne ako negdje nešto zaškripi - odgovorio je Marić.