Na Wall Streetu je u srijedu Dow Jones po prvi put u povijesti skočio više od 1.000 bodova, a svi su ostali burzovni indeksi zabilježili najveći dnevni rast u gotovo 10 godina, što se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon četiri dana velikih gubitaka.
Dow Jones skočio je 1.086 bodova ili 4,98 posto, na 22.879 bodova, dok je S&P 500 porastao 4,96 posto, na 2.467 bodova, a Nasdaq indeks 5,84 posto, na 6.554 boda. Najveći dnevni skok tih indeksa u gotovo 10 godina ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon četiri dana velikih padova.
Nakon oštrog pada na Badnjak, S&P 500 indeks našao se u minusu gotovo 20 posto u odnosu na svoju prethodnu najvišu razinu, na korak do tržišta 'medvjeda'. I jučerašnje je trgovanje počeo s gubicima, no potom je uslijedio snažan oporavak, pri čemu su porasle cijene dionica 499 od 500 kompanija iz sastava tog indeksa.
„Ovaj skok zahvaljuje se odluci ulagača da se izvuku iz izuzetno niskih pozicija na kojima su se našli prethodnih dana. Ovakve skokove, zabavne i uzbudljive, ne možete vidjeti na zdravom, normalnom tržištu”, kaže Michael Antonelli, direktor u tvrtki Robert W. Baird.
U svih 11 sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše, 7,4 posto, u trgovačkom sektoru, što se zahvaljuje izvješću Mastercarda da je blagdanska potrošnja u SAD-u skočila za 5,1 posto na godišnjoj razini, na 850 milijardi dolara.
Skok naftnog i tehnološkog sektora
Snažno je, 6,2 posto, skočio i naftni sektor, što se zahvaljuje oporavku cijena nafte nakon što su pale na najniže razine u više od godinu dana.
Više od 6 posto skočio je i tehnološki sektor, koji je prethodnih dana bio pod snažnim pritiskom.
„Tržište je bilo izuzetno podcijenjeno nakon pada u ponedjeljak. Sada je snažno poraslo, što je pozitivan signal, no još se ne može zaključiti da je korekcija cijena na niže okončana”, kaže Brett Ewing, strateg u tvrtki First Franklin Financial Services.
Unatoč jučerašnjem skoku, svi najvažniji burzovni indeksi i dalje su u minusu više od 10 posto u odnosu na početak prosinca, pa su na putu najvećeg mjesečnog gubitka od veljače 2009. godine i financijske krize.
„S obzirom na posljednja dva mjeseca kroz koja smo prošli, teško je reći da je sve to iza nas samo nakon jednog dana snažnog skoka cijena”, kaže Christopher Smart, direktor istraživanja u Baringsu.
Oštre kritike FED-a
Oštar pad cijena dionica u posljednja dva mjeseca posljedica je strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, negativnog utjecaja američko-kineskog trgovinskog sukoba i povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Pritom je ulagače najviše uznemirila nedavna poruka Feda da će i u idućoj godini nastaviti povećavati kamate, premda se očekuje usporavanje rasta američkog gospodarstva i slabljenje inflacijskih pritisaka. Zbog toga se Fed našao pod oštrim kritikama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji je u ponedjeljak kazao da je Fed najveći problem u američkom gospodarstvu. Mediji su pisali i to da Trump razmatra mogućnosti smjenjivanja predsjednika središnje banke Jeromea Powella. No, ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett kazao je jučer da Powell neće ostati bez posla i da je Trump zadovoljan radom ministra financija Stevena Mnuchina
Mnuchin se, naime, našao pod pritiskom nakon što je u nedjelju kazao da je kontaktirao čelnike vodećih američkih banaka od kojih je dobio potvrdu da su te banke "zdrave", odnosno da imaju dovoljno likvidnosti za kreditiranje, unatoč oštrom padu cijena dionica na Wall Streetu. Mnuchin je na taj način pokušao utjecati na stabilizaciju tržišta, no njegove su izjave u ponedjeljak izazvale pad cijena dionica jer su se ulagači pitali nije li situacija gora nego što se misli ako je ministar zvao čelnike najvećih banaka.
Skok dionica na azijskim burzama
Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, odmaknuvši se od najnižih razina u osam tjedana, jer je ulagače ohrabrio snažan skok burzovnih indeksa na Wall Streetu nakon četiri dana oštrih gubitaka. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,8 posto, odmaknuvši se od najniže razine u osam tjedana na koje je pao dan prije.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 4 posto i time se izvukao iz područja 'medvjeda' u koje je skliznuo u utorak.
U Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Australiji burzovni su indeksi, pak, porasli između 0,1 i 1,8 posto, dok su u Šangaju blago pali.
Ipak, na azijskim tržištima ne vlada takva euforija kao jučer na Wall Streetu jer su američki terminski indeksi trenutno u minusu oko 0,3 posto i jer su svi razlozi zbog kojih su burze posljednjih dana bile pod pritiskom i dalje prisutni. Tako i novi podaci, primjerice iz Kine, ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, dok će dio američkih državnih službi ostati zatvoren do početka iduće godine jer se republikanci i demokrati u Kongresu ne uspijevaju dogovoriti oko financiranja savezne vlade u idućih godini dana. Najveći je prijepor povezan s inzistiranjem Donalda Trumpa da se osiguraju sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom.
„Postavlja se pitanje je li ovo skok cijena povezan s tržištem 'medvjeda' ili nešto održivo”, kaže Chris Weston, analitičar u brokerskoj kući Pepperstone.
Novi pad cijene nafte
A nakon što su jučer skočile više od 8 posto, odmaknuvši se od najnižih razina u više od godinu dana, cijene su nafte jutros izgubile dio tih dobitaka. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,5 posto, na 46,0 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 54,25 dolara.
Na valutnim je tržištima, pak, dolar prema košarici valuta ponešto oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,2 posto, na 96,84 boda. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao 0,4 posto, na 110,95 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,2 posto, na 1,1380 dolara.