HEP-ova hidroelektrana Gojak smještena u blizini Ogulina nedavno je premašila iznos od 12 milijardi kilovatsati električne energije proizvedene tijekom dosadašnjeg životnog vijeka. Za ilustraciju, to je tek nešto manje od ukupne proizvodnje svih HEP-ovih elektrana u 2019. godini, uključujući NE Krško.
Do tog vrijednog proizvodnog ostvarenja, ova je hidroelektrana koja se koristi vodom dviju ponornica, Zagorske Mrežnice i Ogulinske Dobre, došla netom po obilježavanju značajne obljetnice, 60 godina neprekinutog rada te po završetku opsežne revitalizacije, vrijedne oko 100 milijuna kuna, a kojom je snaga elektrane povećana s 48 na 57 megavata.
Krajem prošle godine u hidroelektrani Gojak završeni su radovi na posljednjoj, trećoj etapi revitalizacije. Nakon zamjene generatora A i B proveden je njihov pokusni rad te je obavljena zamjena generatora C.
Zadnja faza
Nakon pokusnog rada i tog dijela postrojenja i obavljenog tehničkog pregleda dobivena je uporabna dozvola za cjelokupnu rekonstrukciju strojarnice HE Gojak, čime je završena i posljednja faza njezine revitalizacije. U sklopu revitalizacije, zamijenjeni su blok transformatori većih snaga, sustavi upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije te sustavi uzbude generatora, kao i sve tri turbine, kojima su poboljšane energetske karakteristike te je rekonstruirano 35 kV postrojenje. Osim povećanja snage, zahvaljujući provedenim zahvatima povećat će se i proizvodnja i stupanj iskoristivosti elektrane, a smanjit će se troškovi održavanja i rizik od većih kvarova i dugotrajnijih zastoja u radu.
Hidroelektrana Gojak
Zaštita voda
Na takvim ciljevima i očekivanim koristima temelji se ukupan ciklus revitalizacija hidroelektrana, koji provodi Hrvatska elektroprivreda, kao jedan od stupova realizacije obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. Naime, HEP-ove su hidroelektrane u prosjeku starije od 40 godina, a neke su stare više od jednog stoljeća. Zato je važno redovno ulagati u rekonstrukciju i zamjenu dotrajale opreme novom na razini zadnjih tehnoloških i tehničkih rješenja te u revitalizaciju objekata. Tim se zahvatima postiže unapređenje tehnološkog procesa i modernizacija opreme, često uz uvođenje procesne automatike i daljinskog upravljanja, a sve s ciljem povećanja raspoloživosti elektrana za potrebe elektroenergetskog sustava, produljenja životnog vijeka hidroelektrana te smanjenja troškova održavanja i vođenja pogona. Podrazumijeva se da se svi zahvati izvode u skladu sa sve strožim zahtjevima zaštite voda i čitavog okoliša.
“Na nacionalni BDP i ukupna gospodarska kretanja u Hrvatskoj u značajnoj mjeri utječu kapitalne investicije, a pogotovo one koje povećavaju proizvodnju električne energije iz vlastitih izvora te one mogu zaposliti velik dio domaće operative. Zato je Hrvatska elektroprivreda, shvaćajući svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača hrvatskog gospodarstva, bez odgađanja nastavila s realizacijom investicija, čak i u vremenima krize. Naša je obveza i odgovornost realizirati usvojeni Plan investicija za 2020. godinu, koji je značajno veći od prosječne 2,5 milijarde kuna godišnje ostvarene u proteklom razdoblju. Dugoročno promatrano, nepromijenjen je ostao naš cilj da do 2030. godine izgradimo 1.500 megavata novih proizvodnih kapaciteta, od čega polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
Novi generatori u HE Gojak
Iako primarni cilj revitalizacija hidroelektrana nije povećanje snage i proizvodnje, ono se, u skladu s prethodnim studijskim istraživanjima, ostvaruje svagdje gdje je to moguće. Ukupno kao rezultat investicijskog ciklusa u rekonstrukciju, dogradnju i revitalizaciju postojećih hidroelektrana HEP očekuje ostvariti dodatnih 160 megavata nove snage. Za usporedbu, jedna hidroelektrana te snage bila bi šesta po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama. Očekivano povećanje godišnje proizvodnje iznosi oko 380 milijuna kilovatsati.
Domaća industrija
Ciklus revitalizacija započeo je 2012. godine te je do danas investirano oko 1,4 mlrd kuna. Do 2030. HEP planira uložiti još 2,2 milijarde kuna. Hrvatska industrija u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluje u svim aktivnostima na održavanju i investicijama u postojeće hidroelektrane: građevinski radovi, isporuka i montaža generatora, transformatora, sustava upravljanja, nadzora i automatizacije, ugradnja kabela i druge.