Neobičan plan

Dogovora i dalje nema: Vlada ponudila rješenje za tek 20 posto zaštićenih najmoprimaca

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

4.1.2020. u 13:01

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

4.1.2020. u 13:01

Zapresic, 170513.
Ulica Mihovila Kruslina.
Zgrada POS-a PLUS u Zapresicu.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / HANZA MEDIA

Ilustracija; u krugu: ministar graditeljstva Predrag Štromar

Vlada je na svojoj zadnjoj sjednici prihvatila Program mjera za provedbu Zakona o najmu stanova koji je trebao biti konačni plan za rješavanje stambenog pitanja oko 3500 zaštićenih najmoprimaca. Međutim, radi se o dokumentu koji ostavlja dojam kao da je napravljen tek kako bi se ispoštovala procedura, a koji će donijeti rješenje za manje od 20 posto najmoprimaca.

U srpnju 2018. Sabor je zadužio Vladu da do studenoga 2019. donese konačni plan kojim će, korak po korak, razraditi kako će do ljeta 2023. vratiti stanove u ruke nominalnih vlasnika, kojima je pravo raspolaganja stanovima oduzeto u komunizmu, te zbrinuti dugogodišnje stanare tih stanova koji su danas većinom ljudi stariji od 70 godina. Rješenje je najvećim dijelom trebalo ležati u osiguravanju stanova za najam ili otkupu preko POS-a.

Kako bi se izradio Program, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), po naputku Vlade, uputila je javni poziv svim zaštićenim najmoprimcima, podstanarima i nominalnim vlasnicima da se u roku od šest mjeseci (rok je istekao u lipnju 2019.) pismeno izjasne o modelu rješavanja svog stambenog pitanja (najam/otkup iz programa POS, kupnja nekretnine na tržištu ili programa POS+, zbrinjavanje u gradskom stanu ili staračkom domu).

Sporan poziv

Na taj je javni poziv stiglo tek 1030 zahtjeva, od kojih je 47 bilo bez ispravnih podataka i dokumentacije, prema tekstu odluke, te su ti automatski diskvalificirani. Za ostatak, odnosno 2744 kućanstva u kojima, prema popisu stanovništva, također žive zaštićeni najmoprimci, a koji se nisu odazvali, država je pretpostavila da su sami riješili svoje stambeno pitanje.

Dodatno, od 982 zahtjeva, 567 podnositelja iskazalo je interes za najam s mogućnošću otkupa stana u POS-u, 16 za kupnju stana po programu POS+, 34 za osiguravanje stana uz subvencioniranje stambenog kredita, 26 za zbrinjavanje u gradskom stanu, a 22 za smještaj u domu za starije i nemoćne osobe. Čak 317 zaštićenih najmoprimaca javilo se na javni poziv, ali se nije izjasnilo ni za jednu od mogućnosti. I za njih se smatra da su riješili svoje stambeno pitanje, čime je konačan broj zaštićenih najmoprimaca kojima će se ovim mjerama pomoći sveden na svega 665!

- Mi nismo imali točan podatak o broju zaštićenih najmoprimaca, ali sada je ispalo da ih je ipak puno manje nego što smo mislili - rekao nam je ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Produženi rok?

Prema riječima ministra graditeljstva, gotovo 80 posto zaštićenih najmoprimaca, koji se nisu javili na javni poziv, ima riješeno stambeno pitanje. Ipak, napominjemo, riječ je tu o stanarima koji u prosjeku imaju više od 70 godina pa im je možda trebalo pružiti određenu pravnu podršku u tom procesu.

- Svatko nam može sada, i izvan roka, poslati zahtjev i očitovanje o modelu, a mi ćemo to uvažiti i uvrstiti ih u program - ističe.

Republika Hrvatska mora do konca kolovoza 2023. osigurati dovoljan broj stanova za preseljenje svih zaštićenih najmoprimaca. Zato je Vlada od gradova u kojima su podnositelji zahtjeva izrazili interes za kupnju ili najam stana zatražila dostavu svih podataka o broju, veličini, stanju i useljivosti stanova u gradskom vlasništvu. Međutim, prema Programu koji je Vlada prihvatila, većina gradova nije dostavila potrebnu dokumentaciju, već su za potrebe analize koristili “javno dostupne podatke sa službenih mrežnih stranica određenoga grada”.

Loši podaci

Prema tim podacima, kako stoji u tekstu, “utvrđeno je da su stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske starije gradnje, manje kvadrature, u lošem stanju te su potrebna velika ulaganja u svrhu privođenja namjeni”, a veliki dio lokalnih jedinica ne posjeduje nikakve stanove. Gotovo 20 gradova, od ukupno 34 u kojima je barem jedno zaštićeno domaćinstvo, nema useljivih stanova, a nema ni planova u vezi s izgradnjom stanova u POS-u.

Iva Tukić, predsjednica Udruge stanara Hrvatske, kazala nam je da točna brojka o zaštićenim najmoprimcima ne postoji, ali da se prema njihovim procjenama radi o gotovo 10.000 ljudi.

- Ljudi se ne javljaju jer su u strahu već 27 godina, vidjeli smo Zakon i odluku i time nismo zadovoljni. Oni nas žele preseliti i nagurati u APN-ove stanove, a nitko ne govori koliko ćemo dugo tamo moći ostati. Rok je pet godina, a onda se opet potpisuje ugovor. Ja imam mladog sina, hoće li on nakon mene moći ostati u tom stanu? - kaže nam Tukić žaleći se će povećanje stanarine zaštićenim najmoprimcima, i to za 120 posto, većinu stanara baciti na prosjači štap jer je redom riječ o umirovljenicima sa skromnim primanjima.

- Oni što mi zahtijevamo jest da nam se omogući otkup stana, kao što se i prije stanarima sa stanarskim pravom omogućavalo, a to je po cijeni od 10 posto vrijednosti stana. Druga je opcija da nam država isplati tržišnu vrijednost stana pa ćemo kupiti novi. Ponavljam, mi nismo krivi za ovu situaciju, ali smo se namučili. Samo ja sam već 15 godina na sudu - navodi Tukić.