Selimir Ognjenović

Doajen hrvatskog turizma: 'Ovo je strategija za spas. Znači, zabodemo šestar...'

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

13.8.2020. u 17:05

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

13.8.2020. u 17:05

Makarska, 260614.
Manfred Schnelldorfer, njemacki glumac posjetio je Makarsku u kojoj je 1964 godine snimao film
Ivo Ravlic / CROPIX

Selimir Ognjenović

Iako već 25 godina živi i radi u Münchenu u Njemačkoj, Selimir Ognjenović, doajen hrvatskog turizma i vlasnik tvrtke I.D. Riva Tours, njemačkog turoperatora specijaliziranog za dovođenje gostiju u Hrvatsku, i ovo je ljeto u Hrvatskoj.

Ulovili smo ga u Poreču, gdje je došao iskusiti ljetovanje u vrijeme koronavirusa na vlastitoj koži. Popričali smo o tome zašto misli da su Nijemci spasili hrvatsku turističku sezonu, koliko je politika utjecala na trenutna europska turistička kretanja, kako se u svemu tome postavila Hrvatska.

Krajem 2019. mislilo se da nas čeka još jedna rekordna turistička godina, a onda se sve okrenulo preko noći. Kako se to odrazilo na poslovanje vaše tvrtke Riva Tours?

- Još u siječnju smo imali 12 posto više bukiranih gostiju prema Hrvatskoj nego lani, a u veljači, odjednom, više nismo mogli prepoznati vlastitu statistiku. Pali smo s 200 na 50 bukiranih gostiju dnevno. Među Nijemcima, a oni su disciplinirani, uvukao se neki strah za zdravlje, posao, novac. Kada je Njemačka odlučila krajem svibnja za blagdan Duhova, što je za svakog Nijemca kao mini odmor, zatvoriti granice, mi smo znali da dolazi val storniranja putovanja.

U Hrvatskoj su turističke agencije pokušavale to amortizirati nudeći odgode za putovanja...

- Mi smo tada krenuli u strategiju pod nazivom ‘maksimum mogućeg’. Klijentima smo nudili mogućnost odgode, otkazivanje, cijelo vrijeme smo bili u komunikaciji s njima, a zanimljivo je da su neki veliki igrači u Njemačkoj već u toj fazi pozatvarali svoje centrale. Ovdje, kad gost stornira putovanje onda je turoperator dužan vratiti taj novac u roku od 14 dana. Mi smo morali vratiti četiri milijuna eura koje smo već proslijedili hotelijerima unaprijed. TUI je, recimo, trebao vratiti čak šest milijardi eura, a tog novca više nema.

 Njemačka je svoje građane pozivala da “ostanu doma”. Koliko je to, a onda poslije i negativne vijesti u njemačkim medijima o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, utjecalo na dolazak Nijemaca na ljetovanje?

- Prirodno je da ljudi u strahu prvo ‘bježe u svoju kuću’. No nije se dobro odrazila vijest u njemačkim medijima da je u Hrvatskoj porast novooboljelih od 230 posto, mislim da je to odvratilo barem 20 posto Nijemaca od dolaska. Nažalost, ove godine, više nego inače, o kretanju turizma odlučivala je politika.

Mislite li da su neki hrvatski potezi, u kontekstu popuštanja mjera, bili preuranjeni?

- Kada je Stožer preuzeo kontrolu, Hrvatska je imala odličnu situaciju. Ispočetka je to odrađeno najbolje u Europi, ali onda je došlo do nekoliko ekscesa, primjerice teniski turnir u Zadru. To je, iako zapravo benigno, bila medijska poslastica. S druge strane, Njemačka je htjela, i medijskim pritiscima, zadržati svoje građane doma i tu Hrvatska malo može učiniti. Ali koliko sada čujem, ti što su ostali i nisu baš zadovoljni. Obećali su im sigurnost, a dobili su prepune njemačke plaže i nepridržavanje mjera.

Hrvatska se kroz te pritiske pokušavala probiti marketinškim akcijama. Može li se Nijemce pridobiti porukama o Hrvatskoj kao “korona-free” zoni?

- Moram pohvaliti naše turističke predstavnike, Hrvatsku udrugu turizma, veleposlanstvo jer su oni pravovremenim informacijama ipak donekle utjecali na njemačku politiku. Međutim, mislim da bilo kakvo brendiranje destinacije ‘kao korona-free’ nije dobro. Ako je virus među nama onda nije poželjno nijekanje virusa, već poruka da Hrvatska uspješno živi s virusom. Nijemci žele imati informacije u pravom trenutku, žele znati da se turistički djelatnici pridržavaju svih mjera.

Kako ove godine Hrvatska stoji s brojem njemačkih turista u odnosu na prijašnje?

- Jako dobro. Ove godine Nijemci su, rekao bih, spasili hrvatsku turističku sezonu, a to nam puno govori o tome kako bi ubuduće trebalo kreirati turističku strategiju.

Kakva bi to buduća hrvatska turistička strategija trebala biti?

- Kada vidite vijesti da je jedan Airbus otpustio 50.000 ljudi, onda znate kako će se avioprijevoz u narednih nekoliko godina kretati. Ja sam predlagao strategiju ‘radijus tisuću kilometara’. Znači, kada zabodemo šestar u Hrvatsku na karti i napravimo kružnicu od tisuću kilometara, sve zemlje koje se nalaze unutra su naši budući najvjerniji gosti. Zašto? Zato što je to autodestinacija. Ove godine imamo puno Slovenaca u Istri, Čeha i Nijemaca. Toj strategiji bi se Hrvatska trebala prilagoditi.

 Ovu sezonu smo napola izvukli. Koje su vaše prognoze za ljeto 2021. godine?

- Prema našim prognozama za 2021. planiramo povratak na 70 posto. Turizam se nikada neće vratiti na zlatne godine 2018. i 2019., ali ova nas je godina puno toga naučila. Pokazala je da Hrvatska ima žilavi turistički sektor, koji se zna snaći i u ovakvim okolnostima, a i puno bolje stojimo od konkurencije.