Želimo da poljoprivreda dobije mjesto u javnosti koje joj i pripada jer će se do 2030. udvostručiti i rast će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna.
To je moguće ostvariti uz konsenzus svih koji sudjeluju u njoj, regionalizaciju proizvodnje na mediteranski, kontinentalni dio i Slavoniju, bez koje nema naše poljoprivrede, kroz vertikalnu i horizontalnu integraciju proizvodnje, istraživanjem, razvojem i udruživanjem u intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju. Mi znamo što, gdje, tko, kada, kako i s kojim novcem proizvesti.
Ovo je ukratko vizija tima stručnjaka okupljenih oko konzultantske kuće Smarter, specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, o kojoj su govorili jučer na predstavljanju dokumenta “Prikaz stanja u poljoprivredi RH”.
- Podizanjem stupnja samodostatnosti hrvatska će poljoprivreda do 2025. rasti za 8 milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih 6 milijardi kuna.
Resursi
Ne koristimo sve raspoložive resurse, koje trebamo kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i tako stvoriti novu vrijednost. Smarter ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa: postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda - istaknuo je Denis Matijević, čelni čovjek Smartera.
Dodao je kako Hrvatska u većini sektora nije samodostatna i ima znatan prostor za rast na vlastitom tržištu te trebamo zaboraviti floskule o spajanju zelenog i plavog jer turizam ne može niti treba biti razvojni pokretač agrara, nego naš potrošač.
Stupanj samodostatnosti je oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.
Njihov tim poljoprivrednih stručnjaka, rečeno je, analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, a svoje će rezultate predstavljati dvaput godišnje s ciljem utvrđivanja realnog stanja i davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi.
Dokument
Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ivo Grgić, jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu, iznio je stanje poljoprivrede analizirano po sektorima proizvodnje.
- Procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju - rekao je Grgić.
Iz Smartera poručuju da su protekle dvije godine radili i na dokumentu “Vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030.” te da poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede, od koje se može živjeti i od koje svi dionici imaju višestr uku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje u nesuglasju s prirodnim potencijalima Hrvatske i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.
Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se sa 22,5 milijardi na 16 milijardi kuna. U razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 milijardi kuna i stagnira.
Upozoreno je na drastičan pad proizvodnje mlijeka, čija je samodostatnost pala ispod 50 posto, te na sivu ekonomiju na tržištu mesa, koja prema njihovoj procjeni čini 50 posto. Za ilustraciju, spomenut je broj od 620.000 upisanih ovaca koji je u nesrazmjeru s tek 80.000 zaklanih janjaca iako se ovce statistički janje 1,2 puta na godinu.