Podijeljena mišljenja

Dio analitičara predloženi proračun za 2020. godinu podsjeća na Sanaderov

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.11.2019. u 15:02

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.11.2019. u 15:02

Zagreb, 260719.
Banski dvori, premjer Andrej Plenkovic i ministar financija Zdravko Maric, na konferenciji za medije predstavili su 4. krug poreznih rasterecenja.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Zdravko Marić i Andrej Plenković

Ekonomisti su umjereno ili jako kritični u ocjenama Vladinog prijedloga proračuna za 2019. Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, ističe kako je "nužno zaključiti da je politički ciklus nadjačao eventualni napor u smjeru rasterećivanja privatnog sektora ili stvaranja dodatnih protucikličkih fiskalnih kapaciteta". "Prihodna strana proračuna i dalje ostaje relativno konzervativno planirana, međutim reflektira i odluku Vlade da odustane od planiranog smanjenja PDV-a. U tom kontekstu na rashodnoj strani proračuna dominantan doprinos rastu dolazi od rasta plaća i mirovina, dok okruženje niskih kamatnih stopa smanjuje trošak kamata. Proračunski okvir za 2020. tako sugerira nastavak trenda uravnoteženog proračuna, gdje vidimo nešto naglašenije negativne rizike, a vezane uz globalne rizike za gospodarski rast i disciplinu na rashodnoj strani u izbornoj godini. Ipak, zadržavanjem visoke porezne presije i fokusom rashoda na plaće i mirovine, nužno je zaključiti da je politički ciklus nadjačao eventualni napor u smjeru rasterećivanja privatnog sektora ili stvaranja dodatnih protucikličkih fiskalnih kapaciteta", kazao nam je Kovač.

Hrvoje Šimović, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, napominje kako se već 20-ak godina ne mijenja osnovna struktura našeg proračuna, koji u vrijeme gospodarskog rasta buja, a u recesiji pada, bez da je bilo koja Vlada pokušala nešto strukturno promijeniti. "Naš proračun je karakterističan i po tome što u vrijeme gospodarske ekspanzije porezi rastu brže od gospodarskog rasta, ali i padaju brže u vrijeme recesije. Tako i sada proračun lagano buja, i prihodi i rashodi, po stopama većim od rasta BDP-a, a uzrok vidim primarno u politici. Ipak, zadržana je politika uravnoteženog proračuna, što za vrijeme HDZ-ovih Vlada u prvoj dekadi 2000-tih nije bio slučaj", naglašava Šimović. 

Vedranu Pribičević, predavačicu na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, ovaj proračun podsjeća, međutim, upravo na vrijeme premijera Ive Sanadera. "Hrvatska opet vodi procikličku proračunsku politiku, pri kojoj se proračunska potrošnja povećava kada je ekonomija u ekspanziji, što ima antistabilizacijski efekt na ekonomiju, jer pogoršava efekt poslovnih ciklusa, pa ovo izgleda kao repriza pretkrizne epizode kada je proračun krojio Ivo Sanader. Drastičan rast proračunskih rashoda u izbornoj godini način je kupovine naklonosti birača, što je sukladno s teorijom političkih poslovnih ciklusa.

Objašnjenje fenomena rasta proračunskih rashoda u ekspanziji nudi talijanski profesor Alberto Alesina: općenito rast proračunskih rashoda u vremenima ekspanzije u zemljama s korumpiranom vlasti simptom su nepovjerenja birača prema tome da proračun akumulira viškove, jer vjeruju da bi ih političari koristili za ekstrakciju renti, pa upravo zato traže smanjenje poreza ili povećanje državne potrošnje da bi to spriječili", kazala nam je Vedrana Pribičević. Biračima je, dakle, zaključuje, prihvatljivije da se država za tako stvoren deficit zadužuje i plaća kamate na javni dug, nego da stvara viškove koje političari mogu ekstrahirati kao rente. "To se ogleda i u zahtjevima prosvjetara za povećanjem plaća i u zahtjevima privatnog sektora da se smanje porezi - ta taktika se naziva još jednom verzijom 'starve the Leviathan' (izgladnite Levijatana, odnosno državu)", upozorila je Vedrana Pribičević.