Priča Globusa

Di Maio: 'Talijanska verzija Trumpovog modela može postati recept za europski rast'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.11.2018. u 16:42

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.11.2018. u 16:42

Stefano Rellandini / Reuters / Profimedia, Zuma Press - News

Ilustracija gradilišta i Luigi di Maio u krugu

Ministri financija država Europske unije početkom tjedna su ponovno upozorili Italiju kako bi se trebala odazvati pozivu iz Bruxellesa da revidira zacrtane planove državnog proračuna koji, ostanu li kako su predloženi, opasno probijaju granice postavljene europskim regulama. Italija bi svoj odgovor, u Bruxellesu se nadaju – s uključenom revizijom proračuna – trebala europskim birokratima predstaviti najkasnije do sljedećeg utorka.

Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva koji je posljednjih mjesec dana sljedeći politiku svojeg šefa Emmanuela Macrona među najglasnijima u opominjanju Italije, uputio je nakon ministarskog sastanka poruku talijanskim kolegama da “prihvate pruženu ruku Europske komisije”. Ideja je da predstavnici Komisije, zajedno s talijanskim državnim financijašima na što skorijem susretu rasprave o prilagodbi talijanskog plana državnog trošenja koji bi, po procjenama talijanske Vlade, podigao talijanski proračunski manjak na 2,4 posto BDP-a.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zalaže se za dublju integraciju eurozone, sa snažnijom ulogom Bruxellesa u kreiranju nacionalnih proračuna.

Lideri talijanske populističke koalicije izabrane u lipnju zasad su se izjasnili da nemaju namjeru inicirati odlazak države iz eurozone (ideja se mogla čuti prije i neposredno nakon izbora), ali i da nemaju namjeru odustati od povećane državne potrošnje. Takve njihove poruke već su dovele do pada talijanskog kreditnog rejtinga, prošli petak je Moody’s talijanski bonitet srušio na najnižu investicijsku razinu (Baa3). Do kraja ovog tjedna očekuje se i revizija talijanskog kreditnog rejtinga od agencije Standard&Poors (S&P), vjerojatno naniže.

Talijanski premijer od lipnja ove godine, profesor prava Giuseppe Conte, do lipnja nepoznat čak i talijanskoj političkoj sceni, u svojoj je posljednjoj objavi poručio da njegova koalicijska Vlada (Pet zvjezdica i Liga) ne kani odustati od zacrtanih planova, ali da namjerava uvjeriti Europsku komisiju u utemeljenost novih državnih troškova. “Sada je od svega najvažnije objasniti naš (financijski) manevar europskim političkim sugovornicima”, rekao je krajem prošlog tjedna Conte koji plan svoje Vlade predstavlja kao “najveći plan strukturnih reformi u talijanskoj povijesti”: A ta je povijest, znamo, duga i bogata reformama.

Talijanski neposluh, ali i zakašnjela jeka prve velike krize eurozone, potaknuli su deset sjevernoeuropskih država (tri baltičke, pet nordijskih, UK i Irska) da pod zastavom “Nove hanzeatske lige” (hommage predrenesansnom europskom sjeveru) pokrenu akciju snaženja utjecaja Mehanizma europske stabilnosti (ESM), čije bi ovlasti ubuduće zadirale duboko u financijsku samostalnost pojedinih ekonomija u eurozoni. ESM bi time dobio ovlasti koje sada ima isključivo Europske komisija i mogao bi nadzirati nacionalne proračune članica eurozone. Akciji hanzeata, kao pridružene članice, priključile su se Slovačka i Češka.

Italija, koja je unatoč dugoj (po mnogim kriterijima – permanentnoj) krizi treća najjača ekonomija Europske unije, pa je zato strah od njezina potencijalnog probijanja dužničkog limita proporcionalno velik, lipanjskim izborom prve europske populističke koalicije (etiketa je nalijepljena u Bruxellesu) predstavila se dosad kao jasna predstavnica Trumpove politike na europskom kontinentu. Zamjenik talijanskog premijera Contea, šef pokreta Pet zvjezdica Luigi Di Maio, u ponedjeljak je u intervjuu na naslovnici londonskog Financial Timesa poručio europskoj financijskoj i političkoj zajednici da smatra kako je “Europa zrela za napuštanje politike štednje i prihvaćanje trampovskog modela podizanja ekonomije putem deficita”. Pokaže li se djelotvornim, talijanska bi verzija Trumpova modela mogla postati receptom za oživljavanje europskog rasta, rekao je Maio.

Važno je, rekao je Maio, da Bruxelles i Italija riješe spor oko talijanskog proračuna prije dolazećih europskih izbora, koji bi već trebali pokazati da je među građanima Europske unije nestala podrška štedljivoj politici Bruxellesa.

Birokrati u Bruxellesu već su u nekoliko navrata razgovarali o mogućnosti da Italiju stave pod mjere prekomjernog deficita, ali Maio smatra da se to, kao ni drugi oblici penalizacije koji su se spominjali, neće dogoditi. ”Procedure će biti započete, ali uspjet ćemo putem pregovora izbjeći sankcije”, rekao je FT-u.

Diplomati Hanzeatske lige, koji su, poput Emmanuela Macrona, odlučili biti to glasniji što je bljeđa politička budućnost njemačke kancelarke Angele Merkel, zasad su uspjeli objasniti kako dokument koji su uputili Bruxellesu, poznat kao ESM paper, nije pokušaj europskog sjevera da Komisiji oduzme ili umanji ulogu u čuvanju zadanih proračunskih limita. Otvaranje ESM-u uvida u nacionalne financije članica pomoglo bi Mehanizmu da funkcionira ispravno i da može na vrijeme zaključiti može li država koja je zatražila financijsku pomoć vratiti svoje dugove.

Plan je omogućiti ESM-u da putem formalne procedure testira kreditnu sposobnost pojedinih zemalja (i održivost njihove zaduženosti), što je postupak koji u jednoj mjeri podsjeća na posao MMF-ovih misija u zemljama dužnicima. Ključni zadatak takvog ESM-a bio bi rano prepoznavanje rizika i planiranje paketa sanacije, objašnjava se u dokumentu hanzeatske desetorke.

Macron i Merkel ljetos su potpisali zajednički francusko-njemački (njemačko-francuski) plan za reformu eurozone, koji predviđa čvršću integraciju zemalja članica, ali i jačanje uloge Bruxellesa. Hanzeatska ideja je drukčija, manje radikalna, manje reformska. Razvijeni sjever skloniji je tome da umjesto guranja ideje o politički čvršćoj monetarnoj uniji EU prvo dovrši započete projekte. Danas u tome najviše smetaju dvije najjače zemlje EU – Francuska i Njemačka, zato su slabljenje njemačke kancelarke odlučili iskoristiti kao priliku za iskorak, ali i za novi pritisak koji je daleko snažniji od dosadašnjeg. Slabljenje političke pozicije Angele Merkel u značajnoj je mjeri poremetilo i snagu osovine Francuska-Njemačka koja se, pogotovo nakon izglasavanja Brexita, donedavno činila čvršćom no ikada.

Kao ozbiljan problem uvjerljivosti članica Nove hanzeatske lige mogla bi se pokazati činjenica da neke od vodećih zemalja (Danska, Švedska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo) pa i pridružena Češka još nemaju euro kao nacionalnu valutu, a traže jačanje svojeg utjecaja na politiku eurozone.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa