Ako se usporavanje rasta već dugo najavljuje, vijest da se njemačka ekonomija našla na rubu recesije uznemirila investitore i analitičare. “Recesija je izbjegnuta ‘za dlaku’, samo zahvaljujući otpornim njemačkim potrošačima i aktualnom bumu građevinskog sektora”, navode u svom osvrtu ekonomisti Allianza Ludovic Subran i Katharina Utermöhl.
Međutim, to teško može biti razlog slavlju, smatraju oni, jer se ništa bolje ne očekuje ni u 2020. godini. U posljednjem tromjesečju prošle godine, prema podacima Eurostata, njemački BDP je stagnirao u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok je na godišnjoj razini porastao 0,5 posto. U konačnici, u cijeloj prošloj godini najveća europska ekonomija i njen motor rasta zabilježila je rast BDP-a od 0,6 posto, najsporije od vremena dužničke krize i upola niže od eurozone.
Oporavak
- Gledajući unaprijed, pokazatelji za prosinac ne izgledaju dobro, a utjecaj korona virusa vjerojatno će odgoditi oporavak proizvodnje jer barem privremeno narušava lance opskrbe, kazao je ekonomist Carsten Brzeski iz nizozemske fonacijske grupacije ING. On vidi i razloge za ublažavanje pesimizma. Nešto sabije pokazatelje u građevinarstvu u posljednjem kvartalu pripisuje božićnim blagdanima, a blaga zima mogla bi donijeti bolje rezultate u prvom kvartalu, a u prilog oporavak mogalo bi ići i stanje zaliha. No, nade u jači oporavak smatra da su isčezle i ove godine izglednom se čini stagnacija s rizikom tehničke recesije.
Ni ekonomisti Allianza ne isključuju mogućnost da širenje korona virusa odvuče njemačku ekonomiju privremeno u tehničku recesiju. Procjenjuju da će ekonomija ove godine rasti po stopi od 0,5 posto, ali ostaje rizik da bi “zlatno desetljeće” uzastopnog rasta, najduže od ujedinjenja zemlje, ove godine moglo završiti. Razlozi tome su višestruki, a kao poseban problem se izdvaja činjenica da se Njemačka ne mijenja dovoljno brzo da bi iskoristila prednosti svoje industrije, osobito automobilske.
Bronca
Premda je njemačka ekonomija i dalje inovativna, ima sve više teškoća u korištenju potencijala, s obzirom na to da joj nedostaje čak i osnovna digitalna infrastruktura, povećava se nedostatak digitalnih vještina i nedostaje joj primjereno financiranje start-upovi. U analizi Allianza stoji kako njemačka zaostaje u području umjetne inteligencije: 80 posto globalne umjetne inteligencije dolazi iz dvije zemlje, SAD-a i Kine, dok se Europa ne natječe niti za ‘brončanu medalju’. Također, posljednje istraživanje pokazuje da u sektoru malih i srednjih poduzeća koja čine 70 do 80 posto njemačke ekonomije, tek svako peta kompanija ima strategiju digitalizacije. Na posljetku, godišnje se otvara tek 250.000 start-up kompanija, s čime njemačka čini tek 1,5 posto novih globalnih biznisa. Ekonomist Allianza smatraju da je Njemačkoj potreban dugoročni investicijski plan fokusiran na unapređenje infrastrukture, poboljšanje obrazovnog sustava, kao i kapaciteta za istraživanje i razvoj, te stvaranje venture fonda iz kojeg će se financirati obećavajući start-upovi.
Dužnici
Najsporiji rast od 2013. godine zabilježen je i u eurozoni, kao i u EU. U posljednjem kvartalu prošle godine, BDP eurozone povećan je na godišnjoj razini za 0,9 posto, a u EU27 1,1 posto.
Barret Kupelian, viši ekonomist u konzultantskoj kući PwC, smatra da su za slabiji rast u eurozoni najzaslužnije Njemačka i Italija koja je na kvartaloj razini imala pada BDP- od 0,3 posto, a na godišnjoj razini je stagnirala. Koliko su vodeća i treća po veličina ekonomija eurozone važne za rast BDP-a najbolje govore brojke: jedan postotni bod rasta u Njemačkoj i Italiji znači povećanja rasta u eurozoni za 0,5 postotnih poena.
Međutim, za razliku od vremena dužničke krize, kada su u problemima bile zemlje s periferije eurozone, one sada unose malo optimizma u generalno tmurnom ambijentu.
“Svijetla strana eurozone sada leži u perifernim ekonomijama. Uz izuzetak Grčke, sve zemlje koje su prošle proces sanacije premašile su pretkriznu razinu BDP-a i nastavljaju rasti po ubrzanoj stopi, navodi Kupelian. Španjolska je u posljednjem kvartalu na godišnjoj razini rasla 1,8 posto, Portugal 2,2 posto, a Cipar 3,2 posto. U srednjoj i istočnoj Europi, pak, stope rasta i dalje su solidne, dijelom zbog toga jer se mahom oslanjaju na domaću potražnju. Najveće povećanje BDP-a imala je Mađarska, 4,6 posto, slijedi Rumunjska s rastom od 4,2 posto, a oko 3,5 posto porasle su ekonomije Litve, Poljska i Bugarske.
Rast je i dalje pod dominantnim utjecajem domaće potražnje
Premda je tromjesečni rast BDP-a u europodručju od 0,1 posto vrlo nizak, glavni analitičar Hrvatske narodne banke Vedran Šošić smatra da zapravo predstavlja dobru vijest.
Negativan kontekst koji danas prevladava u tumačenju podataka o BDP-u zadali su vrlo slabi pokazatelji industrijske proizvodnje za prosinac objavljeni prije nekoliko dana. Većina analitičara, dodaje, i dalje očekuje postupni oporavak u europodručju tijekom ove godine, kako navješćuju različite ankete poslovnog i potrošačkog optimizma. Ipak, nakon posljednjih podataka o industrijskoj proizvodnji i aktualnih poremećaja u proizvodnim lancima zbog epidemije koronavirusa jača rizik da bi oporavak mogao biti nešto sporiji od aktualnih očekivanja. Kada je riječ o Hrvatskoj, Šošić ističe da je rast BDP-a nešto usporio potkraj prošle godine, najviše pod utjecajem nepovoljnih zbivanja u industriji.
- No, čak i ako oporavak eurozone bude sporiji od očekivanja, to ne bi trebalo bitno utjecati na domaća gospodarska kretanja u ovoj godini. Rast je i dalje pod dominantnim utjecajem domaće potražnje koja ne pokazuje znake posustajanja, pouzdanje potrošača na početku godine bilježi iznimno visoke razine, građevina je u snažnom zamahu, a može se očekivati i snažnije povlačenje sredstava iz europskih fondova, što će povoljno djelovati na investicijsku aktivnost države - kaže Šošić.