Razvod bez dogovora

Crni scenarij za Brexit: Nedostajat će hrane, lijekova i goriva, intervenirat će i RAF?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.6.2018. u 14:17

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.6.2018. u 14:17

General view as lightning strikes over the city of London, Britain May 26, 2018. REUTERS/Tom Jacobs TPX IMAGES OF THE DAY
Tom Jacobs / REUTERS

Oluja iznad Londona

Ako do trenutka izlaska iz EU Ujedinjeno Kraljevstvo ne postigne dogovor sa skraćenom Unijom o trgovinskim odnosima, Velikoj Britaniji prijeti čak i nestašica hrane, goriva i lijekova, a luka Dover mogla bi krahirati već prvoga dana, upozoravaju britanski mediji, pozivajući se na studije koje je izradilo britansko ministarstvo za izlazak iz EU-a.

Taj katastrofičan scenarij za mnoge bi Britance, upozoravaju u Londonu, mogao predstavljati pravi Armagedon. Naime, dućani diljem Ujedinjenog Kraljevstva u samo nekoliko dana bi mogli ostati bez osnovnih namirnica, dok bolnicama i ljekarnama prijeti nestašica lijekova, i to u roku od dva tjedna. S obzirom na ovisnost Otoka o uvozu nafte, prijeti nestašica i tog energenta. Vlada bi zbog toga, tvrde britanski mediji, morala unajmiti avione, ili čak angažirati i ratno zrakoplovstvo, kako bi udaljenije dijelove zemlje opskrbila osnovnim potrepštinama.

No, Vladini zrakoplovi neće moći riješiti probleme nestašica, već će moći jedino dostavljati najosnovnije potrepštine, i to u krajnje ograničenim količinama, u najugroženije dijelove Ujedinjenog Kraljevstva. Sve će, naime, ovisiti o političkom dogovoru Londona i Bruxellesa, koji će se opet temeljiti na reciprocitetu. A, upravo na tom planu smanjena Unija ostaje prilično nepopustljiva. To se, upozoravaju britanski mediji, posebno odnosi na Francuze, koji su tvrdi pregovarači i jako agilni u zaštiti svojih, a time i budućih vanjskih granica Unije, u što će granica na La Mancheu prerasti sljedeće godine.

Više scenarija

Ovdje valja reći kako je spomenuti samo jedan od nekoliko scenarija koje je prošloga mjeseca razradilo ministarstvo za Brexit, kojeg vodi David Davis. Neki od razrađenih scenarija još su i gori od spomenutoga, dok su drugi ipak blaži. Kako bilo, činjenica je da i u Velikoj Britaniji raste nervoza što je bliži dan njenog napuštanja Unije, s kojom se gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva u proteklih četiri i pol desetljeća gotovo u cijelosti stopilo.

Vlada Therese May i dalje vjeruje da se takav crni scenarij neće dogoditi. Uostalom, u Londonu upozoravaju kako je Velika Britanija, kao i ostale članice EU-a, članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što znači da će se, u najgorem slučaju, ako se do Brexita ne postigne dogovor s Bruxellesom, trgovina između Otoka i smanjene Unije odvijati sukladno propisima i carinama WTO-a. Ipak, ni prelazak na puno tvrđi model trgovanja, koji propisuje WTO, od onoga koji između Britanije i kontinenta postoji sada, neće se moći ostvariti preko noći, već ga je potrebno pripremiti.

U Londonu vjeruju kako će prije izlaska iz EU-a uspjeti postići sporazum koji će omogućiti barem slobodnu trgovinu - onu bez carina i kvota - sa skraćenom EU. Nadaju se i liberalizaciji trgovine s drugim zemljama koje su britanskoj politici i gospodarstvu zanimljive - od Kanade i SAD-a, preko Indije i Kine, pa do Australije i Novog Zelanda, a 'u igri' su još neke zemlje. No, vremena za to sve je manje. Armagedon nakon Brexita vrlo vjerojatno se neće dogoditi, ali ne treba ga u potpunosti ni odbaciti. U svakom slučaju, u Londonu su svjesni da treba analizirati i takvu mogućnost te se za nju pripremiti.

CANZUK Britancima postaje zamjena za EU? 

Sve popularnija kratica među britanskom elitom je CANZUK. Radi se o riječi nastaloj spajanjem početnih slova Kanade, Australije, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Iako CANZUK nije novi pojam u britanskoj politici, budući da povezuje Veliku Britaniju i njene nekadašnje dominione, mnogi pripadnici britanske elite upravo u jačanju veza među zemljama koje čine CANZUK vide izlaz za Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita.

Naime, jačanje trgovinskih veza Velike Britanije s Kanadom, Australijom i Novim Zelandom dovelo bi do stvaranja tržišta od oko 130 milijuna potrošača, što bi britanskim izvoznicima bila respektabilna zamjena za jedinstveno europsko tržište. Ovdje valja spomenuti i kako se radi o zemljama koje su kulturološki, povijesno i politički bliske, te se nalaze u personalnoj uniji, budući da je kraljica Elizabeta II. državni poglavar ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, nego i u Kanadi, Australiji i Novom Zelandu (kao i u još nekim bivšim britanskim kolonijama). Sve su i članice Commonwealtha.

U prilog jačanju veza Londona s Ottawom, Canberrom i Wellingtonom govori i sve veći protekcionizam koji promovira administracija Donalda Trumpa u Washingtonu, a koji se negativno odražava i na odnose SAD-a s ostalim zemljama, među kojima je i Kanada, koja je, zajedno sa SAD-om i Meksikom, članica Sjevernoameričke zone slobodne trgovine (NAFTA). Uz to, cilj liberalizacije trgovine Velike Britanije s Indijom i Kinom, svjesni su i u Londonu, neće ići ni brzo ni lako. Stoga se ne bi trebalo čuditi ako spas za izlazak iz EU-a London ponajprije potraži u jačanju trgovinskih veza s nekadašnjim dominionima, a da ciljeve liberalizacije trgovine s drugim zemljama s kojima to želi ostvari tek na dulji rok.