Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna dosegnule najviše razine u povijesti, što se zahvaljuje optimizmu ulagača na početku nove godine i popuštanju napetosti na Bliskom istoku. Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,7 posto, na 28.823 boda, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 3.265 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto, na 9.178 bodova.
Pred kraj tjedna MSCI indeksa svjetskih burzi, koji prati cijene dionica u 49 zemalja, dosegnuo je najviše razine u povijesti, što se ponajviše zahvaljuje rekordima na Wall Streetu, kao i rekordu STOXX 600 indeksa vodećih europskih dionica. A dobro raspoloženje na tržištima zahvaljuje se popuštanju napetosti na Bliskom istoku.
Nakon iranskih raketnih napada na vojne baze u Iraku u kojima su stacionirani američki vojnici, predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je gospodarske sankcije Iranu, ali se suzdržao od novih vojnih akcija.
Iranski ministar vanjskih poslova poručio je, pak, da je raketnim napadima na američke snage u Iraku zaključen odgovor Teherana na umorstvo generala Qassema Soleimanija.
Napetosti na Bliskom istoku traju od prethodnoga tjedna kada je u zračnom udaru SAD-a u Bagdadu ubijen taj moćni iranski general, a Iran najavio osvetu.
I dok su napetosti na Bliskom istoku popustile, u fokus ulagača ponovno su ušli trgovinski odnosi između SAD-a i Kine jer je Peking potvrdio da će zamjenik premijera Liu He idućega tjedna u Washingtonu potpisati prvu fazu trgovinskog sporazuma. Trump je, pak, poručio da će vlada uskoro započeti pregovore s Kinom o drugoj fazi sporazuma, ali da bi mogao pričekati s dovršenjem tog dijela sporazuma do završetka predsjedničkih izbora u studenome.
Prema prvoj fazi sporazuma, Washington će smanjiti ili ukinuti niz carina na uvoz kineskih proizvoda, dok će Peking kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda i smanjiti carine na uvoz niza američkih proizvoda.
- Neke stvari koje su zabrinjavale ulagače odmaknute su na kraj stola, stoga tržište raste. Uz to, u prvom dijelu godine uvijek je puno novca koji nalazi svoj put do tržišta - kaže Peter Tuz, predsjednik tvrtke Chase Investment Counsel.
Idućega tjedna počinje sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija, koja bi mogla određivati smjer tržišta idućih tjedana. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju bila za 0,6 posto manja nego u istom razdoblju godinu dana prije. Ostvare li se te procjene, bio bi to drugi kvartal zaredom kako zarade kompanija padaju.
A na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,5 posto, na 7.587 bodova, a pariški CAC 0,1 posto, na 6.037 bodova. Frankfurtski DAX skočio je, pak, 2 posto, na 13.483 boda. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,8 posto, na 23.850 bodova.
Dolar ojačao zahvaljujući popuštanju napetosti između SAD-a i Irana
Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao prema košarici valuta, ponajviše prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, što je posljedica popuštanja napetosti na Bliskom istoku. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,4 posto, na 97,30 bodova, a u jednom trenutku dosegnuo je i 97,58 bodova, najvišu razinu u dva tjedna.
Pritom je tečaj eura prema dolaru skliznuo 0,4 posto, na 1,1120 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skočio je, pak, 1,2 posto, na 109,45 jena. Japanski jen, švicarski franak i ostale valute koje se smatraju sigurnije u nesigurna vremena oslabile su prošloga tjedna zbog popuštanja napetosti na Bliskom istoku.
- Dolar je ovog tjedna jačao zahvaljujući stišavanju napetosti na Bliskom istoku - kaže Ricardo Evangelista iz ActivTradesa.
Zahvaljujući tome, dolarov indeks prema košarici valuta dosegnuo je u petak u jednom trenutku najvišu razinu u dva tjedna. No, potom su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada, koji ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.
U prosincu je, naime, broj zaposlenih porastao za 145.000, manje nego što se očekivalo i manje nego mjesec dana prije. Pritom je sporije porasla i cijena rada.
- Usporavanje rasta zapošljavanja i satnice već smo uračunali u gospodarske izglede za 2020. godinu. Očekujemo usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda, ali ne i recesiju - kaže Scott Anderson, ekonomist u Bank of the West.
(HINA)