Nagodba vjerovnika vjerojatno će biti dovršena tek krajem idućeg tjedna, do 15. lipnja, te će tada biti i poslana na Trgovački sud, neslužbeno smo doznali. Navodno pregovori s Agram grupom teku “regularno”, ali pregovori s Adris grupom i Alcom ne napreduju.
Ipak, nad Agrokor se nadvila druga zloslutna sjena. Nakon što je Maksim Poletajev, drugi čovjek ruskog Sberbanka, javno izjavio da kreditori roll upa, prvenstveno američki fondovi Capital Knight Management i Monarch, traže da efektivna kamatna stopa za produljenje roll up kredita nakon 10. srpnja bude do 15 posto, te nakon što je W. Robert Kohorst, američki veleposlanik, pružio “topničku podršku” američkim fondovima svojim izjavama, otvara se nekoliko važnih problema za budućnost koncerna. Naime, budu li američki fondovi inzistirali na ukupnim troškovima kamata - više od 10 posto za produžetak roll up kredita nakon 10. srpnja (zato što se na tržištu ne može pronaći povoljan kredit za njegovo refinanciranje), tada preostaje nekoliko scenarija.
Prvi scenarij
Prvi, negativan scenarij, glasi da Sberbank neće pristati na nagodbu vjerovnika i tada Agrokor ide automatski u stečaj 10. srpnja ove godine, u kojem Rusi vjerojatno ostaju bez većinskog vlasništva.
Drugi scenarij
Drugi, također negativan scenarij, znači da će Sberbank pristati na nagodbu vjerovnika, ali odbija se produžiti roll up kredit, i to onda znači da 10. srpnja roll up kredit u iznosu od 1,06 milijardi eura dolazi na naplatu. Međutim, temeljem ugovora o roll upu, to još ne bi moralo značiti automatski stečaj Agrokora, nego samo to da bi se počela naplaćivati kaznena kamata od 10 posto, umjesto aktualnih četiri posto. Ta bi kaznena kamata trajala idućih oko šest mjeseci, jer prema tumačenju izvanredne uprave, proces lex Agrokor traje negdje do siječnja 2019., do kada se moraju izvršiti sve provedbene radnje na implementaciji nagodbe vjerovnika. Dakle, u siječnju bi Sberbank morao odlučiti hoće li sam (ili uz pomoć drugih kreditora) refinancirati u potpunosti roll up, isplatiti njegove kreditore i postati glavni vjerovnik Agrokora, uz to što bi bio većinski vlasnik. Dosad su Rusi govorili da neće više uložiti ništa u Agrokor, ali u biznisu je sve moguće.
2.a) Ako Sberbank ne bi u siječnju refinancirao roll up kredit, Agrokor bi išao u stečaj.
Treći scenarij
Treći scenarij koji može biti pozitivan i negativan govori da će Sberbank pristati i na nagodbu vjerovnika i na tako velike kamate, uz nadu kako će tvrtka izdržati godinu dana s tako velikim kamatama i da će se na ljeto iduće godine pronaći na tržištu povoljan kredit i kreditore s kojim bi se refinancirao roll up. To je pozitivan dio tog scenarija.
3.a) Ako se ne pronađe povoljan kreditor nakon godinu dana, a ukupni kamatni troškovi počnu previše opterećivati operativno poslovanje Agrokora, tada će se moći provesti samo tri modela.
3.b) Sberbank će refinancirati roll up kredit, postaje glavni vjerovnik i glavni dioničar i koncern nastavlja poslovati.
3.c) Sberbank ne pristaje refinancirati kredit i morat će se provesti “dobrovoljno” drugo financijsko restrukturiranje u koje će biti uključeni i financijski vjerovnici i dobavljači, nakon čega Rusi više neće biti većinski vlasnici.
3.d) Vjerovnici ne pristaju na “dobrovoljno” financijsko restrukturiranje i koncern ide u stečaj s preustrojem u kojem će se provesti vlasničko, financijsko i operativno restrukturiranje, nakon čega Rusi vjerojatno ne bi bili većinski vlasnici.
Četvrti scenarij
Vladajuća koalicija prije 10. srpnja donosi odluku o produljenju lex Agrokor, i to na godinu dana, kako bi se situacija u Agrokoru mogla konsolidirati.
Eto, to bi bile posljedice visokih kamata za prolongiranje roll up kredita, a caka je u tome što bi u bilo kojem scenariju koji podrazumijeva novo financijsko restrukturiranje Rusi vjerojatno ostali bez većinskog vlasničkog udjela. Radi se o tome da Sberbank nema toliko razlučnih prava kao kreditori koji već imaju kolaterale na 530 milijuna eura ili kreditori iz roll up kredita vrijednog 1,06 milijardi eura (koji su pokupili sva ostala razlučna prava, uključujući i kolateral na brendove tvrtki). Jednostavnije rečeno: ili će Sberbank (možda zajedno s VTB-om ili drugim partnerima) isplatiti roll up kredit ili će ostati bez većinskog vlasništva u Agrokoru. Na svakome je, pak, da ocijeni koliko u takvom scenariju ulogu igraju čisto ekonomski motivi američkih fondova, a koliki je udjel geopolitike u tome.
Dakle, ostane li visoka kamata na produljenje roll upa, Agrokor od stečaja može spasiti samo Sberbank koji bi preuzeo cijeli dug na sebe i bio glavni dioničar Agrokora. U suprotnim scenarijima, dobrovoljnom restrukturiranju ili prisilnom stečaju Rusi gube vlasništvo i mogućnost naplate potraživanja, osim nekog minimalnog iznosa. To bi bila glavna razlika između ishoda lex Agrokor i stečaja s preustrojem - Sberbank bi imao daleko manje vlasništva u Agrokoru, a najviše bi dobili kreditori iz roll upa, među kojima dominiraju američki fondovi.
Otkazi radnicima
Prema riječima Miće Ljubenka, korporativnog odvjetnika, u slučaju stečaja svi bi radnici najprije dobili otkaze, ali bi odmah potom najveći broj njih bio vraćen na posao, ali uz vjerojatno manje plaće, barem dok traje stečaj, negdje možda i minimalne plaće. Prema njegovim riječima, ali sličnog stava je investicijski savjetnik Danko Sučević, stečaj s preustrojem bi se mogao provesti u roku od dvije do tri godine. Međutim, Ljubenko i Sučević upozoravaju Vladu da bi morala hitno u Stečajni zakon vratiti odredbe o provođenju stečaja nad koncernom, jer su te odredbwe izbrisane iz Stečajnog zakona prije dvije godine.
Podsjetimo, i profesor Pravnog fakulteta Petar Miladin je prije mjesec dana pozvao Vladu da hitno donese poseban zakona o stečaju koncerna. Odredbe brisanja mogućnosti stečaja koncerna maknute su zbog toga što su bile, kako je rečeno, nejasne, ali sada nije jasno zbog čega nisu vraćene u zakon ili zbog čega nije napravljen poseban zakon za stečaj koncerna. Jer, tvrde Miladin, Ljubenko i Sučević, ako dođe do stečaja Agrokora, bilo bi dobro imati čvrstu zakonodavnu podlogu za takav proces.