U posljednjih godinu i pol dana, otkako je otkupom bankovnih potraživanja i kupnjom dionica od malih dioničara tvrtka "Crodux derivati dva" ušla u vlasništvo "Tankerkomerca", malo se toga otkrilo o namjerama generala Ivana Čermaka.
Kako sa samim posrnulim poduzećem, tako i sa zemljištem u središtu Zadra na kojemu je "Tankerkomerc" imao svoju upravnu zgradu i gdje je desetljećima koristio dio gradske luke u kojem je bila smještena marina. A onda je "pukla bomba": "Crodux" namjerava do temelja srušiti staklenu zgradu "Tankerkomerca" na Obali kneza Trpimira!
– Ne radi se samo o rušenju stare upravne zgrade, nego o cijelom jednom potpuno novom projektu – izjavio je Slobodnoj Dalmaciji Ivan Čermak, potvrđujući svoju namjeru da na tom izuzetno atraktivnom prostoru realizira prvu veliku investiciju.
– To je jedan veliki i zaokruženi projekt koji bi taj dio grada, ali i cijeli Zadar trebao dignuti na potpuno novu, višu razinu. Na njemu rade vrhunski svjetski arhitekti i stručnjaci iz različitih područja, a kad sve bude spremno, izaći ćemo s tim u javnost – kaže Čermak.
'Ne istiskujemo Dogus'
O čemu se radi, možete li reći nešto konkretnije?
– Najprije ću reći kako sam uvjeren da će to biti vrhunski projekt kojim će na tom prostoru biti uređena šetnica, poslovni i smještajni kapaciteti, wellnessi, ekskluzivne trgovine i brojni drugi sadržaji. Naravno, u obuhvatu našeg projekta je i "Tankerkomercova" marina.
Kada bi izrada projekta trebala biti završena?
– Vrlo brzo nakon završetka turističke sezone, procjenjujem da bi to moglo biti početkom rujna, u Zadru ćemo u sklopu javne rasprave prezentirati cijeli projekt jer želimo da građani i lokalna zajednica kažu što na tom prostoru žele. Uvjereni smo da će im se naš plan dopasti, da će i u Zadru biti shvaćeno da se radi o vrhunskom projektu.
Znači li sve to neku vrstu dodatnog pritiska na "Dogus grupu" i njihov definitivni odlazak iz Zadra?
– Ne, zašto bi to bio pritisak? Prostor o kojemu govorim prirodno se nastavlja na područje gdje je planirana izgradnja hotela "Maraska". Neka turska kompanija radi, mi nemamo ništa protiv toga, dapače – mi bismo pozdravili izgradnju hotela "Maraska" jer je svaka investicija dobrodošla – kaže Ivan Čermak, ne želeći otkrivati dodatne detalje o projektu na Obali kneza Trpimira.
Čermakov lanjski ulazak u "Tankerkomerc" u Zadru je izazvao golemu pozornost upravo zbog Marine Zadar, za koju su koncesiju svojedobno htjeli dobiti i turski investitori iz "Dogus grupe" koji u neposrednoj blizini trebaju graditi "Hyatt Regency Zadar Maraska". Gradnja tog hotela vrijednog 100 milijuna eura već dobrano kasni, turska je kompanija očigledno računala i na koncesiju u obližnjoj marini, a pri Čermakovu preuzimanju "Tankerkomerca" iz "Dogus grupe" kratko su izjavili da i dalje čekaju "ishod natječaja za koncesiju nad Marinom Zadar, nadajući se da će biti transparentan".
Dogovor s državom?
Taj natječaj za koncesiju država još uvijek nije zatvorila, pa je Čermakova najava "velikog projekta" i potpuno nove marine podsjetila na njegovu izjavu od prije godinu i pol dana.
– Ući ćemo u razgovore s državom i ponuditi isti model: postizanje dogovora i nagodbe o otkupu dugova prema državi, pa ishoditi koncesiju za marinu. Samo ako do tog dogovora dođe, a vjerujem da hoće, spremni smo i na ulaganje u nautički turizam – rekao je tada Čermak.
Tek treba vidjeti znači li najava rujanske prezentacije novog Čermakova projekta da je nekakav "dogovor s državom" postignut jer je u "obuhvatu" tog projekta i najvrjedniji dio "Tankerkomerca" – njegova marina u centru Zadra.
Što s 'Tankerkomercovim' ulaganjem u marinu?
– Terminal i naftni biznis ostat će 90 posto naše djelatnosti – izjavio je Ivan Čermak nakon preuzimanja "Tankerkomerca". Nautički turizam tada je bio opcija, ali samo pod uvjetom dogovora s državom oko koncesije nad marinom. Pritom je i "Crodux" u razgovorima s državom oko koncesije koristio dosadašnju argumentaciju "Tankerkomerca", odakle su tvrdili da im se mora priznati dugogodišnje ulaganje 40 milijuna eura u marinu, zbog čega su, u još aktualnom sporu s državom, na temelju prava dugogodišnjeg korištenja tražili i pravo koncesije.