Bikini statistika

Čak 94 posto štednje u bankama drži 20 posto klijenata

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

3.11.2019. u 14:48

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

3.11.2019. u 14:48

Split, 241012.
Banka.
Detalji rada zaposlenica Splitske banke.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klaric / CROPIX

Ilustracija, euri

Iako usporedbe s drugim zemljama Hrvatskoj u pravilu ne idu u prilog, to svakako nije slučaj sa štednjom građana. U kolovozu ove godine kućanstva su u bankama držala 208 milijardi kuna, što je na razini 50 posto BDP-a. Po visini depozita koje čuvaju u bankama, navodi Hrvatska udruga banaka, uz izuzetak Albanije, Hrvatska je rekorder Nove Europe. Ipak, to ne znači da su svi hrvatski građani bogati: prema podacima HNB-a, 94 posto štednje drži 20 posto klijenata banaka, dok preostalih 80 posto dijeli preostalih šest posto štednje.

Naviku štednje u bankama nije pokolebala niti činjenica da su kamate postale sasvim destimulativne. Unatoč tome, građani su i u posljednjih godinu dana u banke donijeli više od 10 milijardi kuna, zahvaljujući rastu plaća, zaposlenosti, kao i prihodu od turizma. Povijesno niske kamate za posljedicu su imale samo promjenu ročnosti pa je manje oročenih, a više neoročenih depozita. Krajem kolovoza oročeno je bilo 99 milijardi kuna, a prije pet godina oko 146 milijardi štednje građana.Istraživanje Erste banke o navikama štednje pokazuje da je gotovo 85 posto građana Hrvatske svjesno važnosti štednje i mjesečno u prosjeku izdvajaju 469 kuna, 41 kunu manje nego lani. Većina građana, njih 83 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i stvaranje zaliha za “stare dane” (19 posto). Ukupno 43 posto građana koristi klasične oblike štednje, 16 posto ih ulaže u životna osiguranja, a 9 posto u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice izbor su 5 posto građana, 4 posto njih ulaže u nekretnine, a 3 posto u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

U jednoj agenciji ovih su dana procijenili da se 60 posto nekretnina kupuje u gotovini. U tom slučaju pretpostavka je da građani povlače štednju i kupuju nekretnine. Ipak, kupnja nekretnina ne mora značiti i smanjivanje štednje. Ako netko podiže depozit da bi kupio stan, onaj tko ga proda može novac opet vratiti u bankarski sustav. No, sasvim je drugo pitanje koliko se doista nekretnina kupuje gotovinom. Pouzdanih podataka o tome zapravo nema. Dubravko Ranilović iz HGK, ujedno i vlasnik agencije za nekretnine Kastel, kaže da njegovo iskustvo pokazuje da se više nekretnina ipak kupuje putem kredita.