Važna investicija

Butković: Ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. godine 3,5 milijardi eura

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.10.2019. u 15:18

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.10.2019. u 15:18

Zagreb, 110313.
Glavni kolodvor.
Nakon obnove signalno-sigurnosnog sustava u 4 sata ujutro ponovno je pusten redoviti zeljeznicki promet preko Glavnog kolodvora.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Vlak HŽ-a, ilustracija

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je u utorak na konferenciji u povodu 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb – Rijeka, da će u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijarde eura.

Butković je na otvaranju Poslovnog foruma na temu „Perspektive Južnih vrata Europe“ rekao da pruga Zagreb - Rijeka i danas ima veliki potencijal, da je razvoj željezničke infrastrukture jedan od glavnih preduvjeta za dosezanje punog potencijala riječke luke te da se procjenjuje da će u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture u Hrvatskoj do 2030. biti uloženo oko 3,5 milijardi kuna.

Podsjetio je da je riječka luka u željezničkom prijevozu tereta 90-tih sudjelovala s oko 90 posto, ali je izgradnjom autoceste dio teretnog prometa preusmjeren, pa je danas postotak udjela teretnog željezničkog prometa oko 25 posto, tj. oko jedne trećine nekadašnjeg prometa. Danas više nego ikada radimo na promjeni te statistike, kazao je Butković, navodeći da je u strategiji prometnog razvoja prepoznat potencijal teretnog prijevoza na pruzi od Zagreba do Rijeke, a prepoznala ga je i Europska komisija, kroz financiranje brojnih pruga u Hrvatskoj.

Butković rekao je rekao da se provodi niz projekata: dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj je definiran, gradi se, zaokružena je financijska konstrukcija, natječaji su raspisani, a do kraja godine bit će "potpisana" dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Ostaje pitanje gradnje južne trase nizinske pruge prema Rijeci. Tu, kaže ministar, postoje dva moguća modela. Prvi je koncesija, koji je nepovoljniji model za Hrvatsku, ali je realan i ostvariv. Drugi je model putem EU-ovih fondova, za što Europska komisija ranije nije imala sluha, ali su sada dobiveni pozitivni signali da bi se u novoj financijskoj perspektivi i taj projekt mogao financijski zaokružiti iz europskih fondova.

Spomenuo je i infrastrukturne projekte na kontejnerskom terminalima na Brajdici i Zagrebačkoj obali u Rijeci, koji su pri kraju, da je zatvorena financijska konstrukcija za cestu D 403, koja će povezati zapadni dio riječke luke i obilaznicu, a izrađuje se i projektna dokumentacija za drugu trasu pruge od Škrljeva do Jurdana. U riječkoj luci završen je Rijeka Gateway projekt, a tijekom studenoga očekuje se odabir koncesionara na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o završetku obilaznice Viškova, koja će povezati rubne dijelove Rijeke sa Županijskim centrom za gospodarenje otpadom Marišćina, Butković je rekao da je u izgradnji te ceste bilo problema. Ta cesta bit će puštena u promet pod internim tehničkim pregledom, rekao je dodavši da treba obaviti još neke radove uz trasu. Kazao je da je prijavljen tehnički pregled i da će biti izdana uporabna dozvola. Na pitanje o odgovornosti zbog kašnjenja, kazao je da ima puno objektivnih razloga, da su radovi bili ugovoreni s Hidroelektrom koja je otišla u stečaj, pa se moralo ići u ponovni postupak.

Župan Zlatko Komadina rekao je da treba hrabrije i brže krenuti u realizaciju strateških projekata, da se sada krenulo i da se više neće moći zaustaviti. Dodao je da je županija u prostornom planu na vrijeme definirala nove dionice pruge.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je, odgovarajući na pitanje o lošem izgledu riječkog putničkog željezničkog kolodvora uoči 2020. u kojoj će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture (EPK), da treba izgraditi prugu koja je prilagođena današnjim uvjetima života. "O tome se govori desetljećima i nadam se da je došlo vrijeme da se svi zajedno prihvatimo posla. Više puta smo upozoravali HŽ Infrastrukturu da taj kolodvor treba obnoviti i dovesti u odgovarajuće stanje i očekujemo da radovi na obnovi kolodvora krenu uskoro," naveo je.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban rekao je da zna u kakvom je stanju riječki kolodvor, da nije bilo sredstava i da su prioriteti do sada bili drugi. "Počeli smo izrađivati projektnu dokumentaciju 2015., s namjerom da se obnovi do 2020. kada će Rijeka biti EPK, ali se projektiranje oduljilo jer je objekt pod spomeničkom zaštitom. Projektna dokumentacija će ovih dana biti gotova i iduće godine planiramo obnovu kolodvora, za koju se procjenjuje da će stajati oko 22 milijuna kuna," rekao je Ljuban.

Ministar Butković dodao je da je novac za obnovu željezničkog kolodvora u Rijeci osiguran, da je dva puta bio raspisan natječaj , ali su prispjele ponude koje su znatno premašile procijenjenu vrijednost. Stoga će HŽ Infrastruktura uskoro raspisati novi natječaj, korigirane su cijene, pa se očekuje da će taj posao biti ugovoren do kraja godine.