Prava pitanja

Bolnice lani ostvarile 863 milijuna kuna gubitka, od čega samo KBC Zagreb 173 milijuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.5.2019. u 10:06

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.5.2019. u 10:06

Zagreb, 031213.
KB Dubrava, Avenija Gojka Suska.
Na fotografiji: guzva u cekaonici u KB Dubrava.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Pacijenti čekaju na red u bolnici

Ukupne obveze bolničkih ustanova su 31. prosinca 2016. iznosile 4,8 milijarde kuna, dok su, od toga, dugovi koji dospjeli na naplatu bili na razini od 2,7 milijardi kuna. Krajem 2017. te su brojke iznosile 4,7 i 2,3 milijarde kuna, dok podaci za 31. prosinca 2018. govore kako su ukupne obveze iznosile čak 5,7 milijardi kuna, a dospjeli dug se popeo na tri milijarde kuna.

Pritom treba voditi računa o tome da je Vlada 2017. u zdravstveni sustav, ponajviše u bolnički, intervenirala s dodatnih 1,2 milijarde kuna pomoći, dok su u 2018. troškovi sanacije iznosili 405 milijuna kuna.

Uzimajući u obzir te sanacijske prihode, ukupni prihodi 59 bolničkih ustanova u Hrvatskoj bili su krajem 2017. na razini od 13,25 milijardi kuna, a rashodi su iznosili 13 milijardi kuna, što znači da je bolnički sustav bio te godine u plusu od oko 200 milijuna kuna. Kada bi se toj brojki oduzelo sanacijskih 1,2 milijarde kuna, sustav bi bio u minusu od milijardu kuna.

Doprinosi

U 2018. je sanacija iznosila “samo” 405 milijuna, pa su i brojke lošije. Tako su prihodi iznosili 13,7 milijardi kuna, a rashodi 14,6 milijardi kuna, što znači da je ukupni gubitak bio 863 milijuna kuna. Bez te sanacije, gubitak bi iznosio gotovo 1,3 milijardi kuna, točno onoliko koliko će čitav zdravstveni sustav više dobiti u 2018. na osnovu povećanja doprinosa sa 15 na 16,5 posto. Vidljivo je, uz to, da su prihodi porasli točno onoliko koliko je iznosila državna “subvencija” u 2018., ali se vidi i snažan rast rashoda za 1,4 milijarde kuna, vjerojatno ponajviše zbog rasta plaća i zapošljavanja. Kada je u pitanju velikih 10 državnih bolnica, one su tada, 2017., imale prihode od 7,6 milijardi kuna, a rashode na razini od 7,4 milijarde kuna i bile su u plusu od 250 milijuna kuna. Međutim, u 2018. su prihodi iznosili 7,7 milijardi kuna, a rashodi su porasli na 8,1 milijardu kuna, što znači da je ostvaren gubitak od 40 milijuna kuna. Od tih deset velikih državnih bolnica samo Klinika za ortopediju Lovran je u obje godine ostvarila dobit i jedina je u 2018. imala plus na računu u iznosu od milijun kuna. KBC Split je u 2017. imao plus od 31 milijun kuna, a u 2018. minus od 68,7 milijuna kuna; KBC Zagreb (Rebro) je imao u 2017. plus od 40 milijuna kuna, a prošle godine gubitak od 173 milijuna kuna; KBC Osijek, u te dvije godine, dobit od 46,7 milijun kuna i gubitak od 42 milijun kuna; KBC Rijeka dobit od 6,3 milijun kuna i minus od 17,6 milijun kuna; KBC Sestre milosrdnice plus od 20,4 milijuna i minus od 92,4 milijuna kuna; KB Dubrava dobit od 46,5 i gubitak od 29 milijuna kuna; KB Merkur dobit od 35,1 milijun kuna i minus od 10 milijun kuna; Klinika za dječje bolesti Zagreb plus od 7,6 milijuna i gubitak od 10,9 milijun kuna te Klinika za infektivne bolesti Zagreb dobit od 20,1 milijun kuna i gubitak od 17,8 milijuna kuna.

 

Bez gubitaka

Kad je riječ o ukupnim obvezama, ističe se KBC Zagreb, koji od ukupno 3,2 milijarde kuna obveza ovih deset bolnica ima 1,3 milijarde kuna dugova, a od 1,7 milijardi kuna dospjelog duga krajem 2018. na njega se odnosilo 720 milijuna kuna.

Opet je interesantno da od tih 10 državnih bolnica samo Klinika za ortopediju Lovran nje imala dospjelog, a neplaćenog duga niti kune, a imala je i uvjerljivo najmanje obveza (kredita i dugova), u iznosu od 7,6 milijuna kuna.

Pritom je KBC Split imao ukupne obveze u iznosu od 396 milijuna kuna, a dospjele neplaćene od 228 milijuna kuna; KBC Osijek je te brojke imao u iznosu od 341 milijun i 235 milijuna kuna; KBC Rijeka 235 i 53 milijuna kuna; KBC Sestre milosrdnice 414 i 263 milijuna kuna; KB Dubrava 238 i 149 milijuna kuna; KB Merkur 94 i 45 milijuna kuna; Klinika za dječje bolesti 45 i 25 milijuna kuna te Klinika za infektivne bolesti 100 i 60 milijuna kuna.

23 Opće bolnice su 2017. godine imale ukupan minus u iznosu od 20 milijuna kuna, s prihodima od 4,412 milijarde kuna i rashodima od 4,433 milijarde kuna. Na kraju 2018. imale su ukupno 4,7 milijardi kuna prihoda i pet milijardi kuna rashoda, što znači da je gubitak iznosio 280 milijuna kuna. Njihove ukupne obveze su krajem prošle godine bile na razini od 2,1 milijardu kuna, a dospjele neplaćene obveze 1,17 milijardi kuna. Gubitak nisu ostvarile samo OB Pakrac, OB “Dr. J. Benčević” Slavonski Brod i OB Zadar. Najveće gubitke imale su OB Varaždin u iznosu od 61 milijun kuna, OB Dubrovnik sa 48 milijuna kuna te OŽB Vukovar i Bolnica hrvatskih veterana s minusom od 46 milijuna kuna.

Toplice

Najveće dospjele neplaćene obveze imale su OB Varaždin u iznosu od 161 milijun kuna, OB Varaždin sa 157 milijun kuna, OŽB Vukovar i Bolnica hrvatskih veterana sa 116 milijuna kuna te OŽB Vinkovci sa 101 milijun kuna dospjelih neplaćenih obveza. Ukupne brojke, pak, za 26 specijalnih bolnica, toplica, lječilišta, psihijatrijskih bolnica i dr. govore kako je u 2017. njihov ukupni gubitak iznosio 61 milijun kuna, s tim da su prihodi bili na razini od 1,19 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 1,25 milijardi kuna. Krajem 2018. su im ukupni prihodi iznosili 1,3 milijarde kuna, a rashodi 1,342 milijarde kuna i bili su u minusu od 42 milijuna kuna. Ukupne obveze su im iznosile 259 milijuna kuna, a dospjele nepodmirene obveze 90,8 milijuna kuna.

Prihod HZZO-a 25 milijardi ili 5,7% više nego 2018. godine

U prošloj je godini ukupni prihod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bio 25 milijardi kuna ili 5,7 posto više negoli 2017. godine. Rezultat je to povećanja bruto plaća i povećanja broja zaposlenih te istodobnog pada broja osiguranika. Zbog toga je povećan i prihod iz doprinosa, odnosno dosegao je 20 milijardi kuna, stoji u izvješću o poslovanju HZZO-a za prošlu godinu.

Također, HZZO-u je u prošlog godini prema obvezama državnog proračuna isplaćeno još 3,1 milijarda kuna te su po posebnim propisima stigle dvije milijarde, odnosno od participacija i na temelju polica dopunskog osiguranja. Od ukupnih prihoda 87 posto ili 21,6 milijardi potrošeno je za zdravstvenu zaštitu, a za razne naknade - od rodiljnih do onih za bolovanja - plaćeno je 2,6 milijardi kuna. Zanimljivo je da su izdaci za naknade lani rasli, i to za gotovo 6,53 posto, upravo zbog povećanja plaća zaposlenih.

U rashodima najveći su trošak bolnice sa 8,7 milijardi kuna ili oko 400 milijuna kuna više negoli godinu prije. Ugovore s HZZO-om u 2018. imale su 63 bolnice, a bilo je ugovoreno 12.791 akutni krevet, 1296 za produljeno liječenje te 6381 krevet za liječenje kroničnih bolesti. Najveći dio prihoda bolnicama se isplaćuje putem bolničkih limita, a samo desetak posto nakon izvršenja usluga, što je nedostatno da bi se postigla veća pravednost u dodjeli sredstava. Inače, izvješće pokazuje da je pao broj dana u prosječnom akutnom liječenju na 6,80 dana. Trošak primarne zdravstvene zaštite bio je 4 milijarde, a izvanbolničke specijalistike 735 milijuna kuna.

Za gotovo 30 posto povećani su izdaci za posebno skupe lijekove koji su u 2018. dosegli čak 1,450 milijardi kuna. Posljedica je to činjenice da je lani na tu listu stavljeno 18 novih skupih lijekova. Lijekovi koji se izdaju na recept plaćeni su 3,4 milijarde kuna, što je bilo na sličnoj razini kao i 2017., a ortopedska pomagala stajala su oko 800 milijuna kuna.

Kad je riječ o bolovanjima, lani je svakodnevno s posla izostajalo 54.128 radnika ili 8 posto više negoli godinu prije. Prosječno trajanje bolovanja bilo je 38 dana, a zbog komplikacija u trudnoći gotovo 80 dana. (piše Goranka Jureško)