Broj ukupno zaposlenih u ožujku iznosio je 1.365.674 osoba, što je 5.769 više nego mjesec dana ranije, pokazuju podaci DZS-a. Pritom je u obrtu i slobodnim profesijama, koje čine oko 14 posto ukupno zaposlenih, otvoreno 2.747 novih radnih mjesta. Kada je riječ o ostalim djelatnostima, najveću potrebnu za novim djelatnicima na mjesečnoj razini imale su administrativne i pomoćne djelatnosti s rastom zaposlenosti od 1,5 posto, zatim građevinarstvo u kojem je u ožujku bilo 1,4 posto više zaposlenih nego u veljači, te obrazovanje s povećanjem od 1,1 posto.
Pritom građevinarstvo bilježi jednaku dinamiku oporavka i na godišnjoj razini pa je u ožujku sektor imao 73.561 zaposlenih radnika, njih oko tisuću više nego u istom mjesecu lani. Isto stopu rasta zaposlenosti na mjesečnoj i godišnjoj razini imalo je i obrazovanje, za razliku od poslova administracije na kojima je u ožujku radilo 1,9 posto manje ljudi nego prije u istom mjesecu lani.
U turizmu i ugostiteljstvu u ožujku je radilo 54.144 osoba, 2,8 posto manje nego u veljači, što upućuje da sezonsko zapošljavanje radi pripreme turističke sezone još nije počelo. Istodobno, u turizmu je na godišnjoj razini ostvaren najveći rast broja radnih mjesta, za 3,6 posto što samo potvrđuje da je to trenutačno najpropulzivnija djelatnost. Podaci DZS-a također upućuju da prvo mjesto s turizmom dijeli javna uprava koja je u ožujku imala 106.328 zaposlenih, 3,6 posto ili 3722 osoba više nego u istom mjesecu lani. S obzirom na primjenu pravila o zapošljavanju "dva za jedan" (dva odlaska u mirovinu, jedno novo radno mjesto) postavlja se pitanje kako je moguć toliki rast zaposlenosti u javnoj upravi.
Ravnatelj DZS-a Marko Krištof pojašnjava da podaci o zapošljavanju u tom sektoru dosta osciliraju, ali da rast zaposlenosti za 3.722 ljudi u godinu dana ne smatra nerealnim. Mimo pravila "dva za jedan", ističe Krištof, treba imati na umu plan prijema u državnu službu, a ono obuhvaća zapošljavanje na radna mjesta kao što su europski fondovi i reformske mjere. Ministar uprave Lovro Kuščević, pak, ranije je kazao da je nepouzdan centralni obračun plaća koji duplira one koji rade u više institucija te da se trenutačno radi na poboljšanju sustava praćenja zaposlenosti u javnoj upravi.
Iako su administrativne djelatnosti zabilježile najveći rast zapošljavanja na mjesečnoj razini, u godinu dana ipak je smanjen broj onih koji rade na tim poslovima i to za 1,9 posto. Kada je riječ o industriji, podaci pokazuju da je na mjesečnoj razini ostvaren rast od 0,2 posto, dok je u godinu dana broj zaposlenih u proizvodnim djelatnostima pao za 1,2 posto.