Još nema konačnih imena

Bitka za spas posrnulog škvera: Uljanik će nas koštati još najmanje 3,2 milijarde kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.1.2019. u 11:03

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.1.2019. u 11:03

CROPIX

Ministar financija Zdravko Marić jučer je procijenio da troškovi za jamstva vjerojatno neće biti jedini koje će porezni obveznici platiti za restrukturiranje Uljanika, ustvrdivši da će se dodatni novac morati izdvojiti za nastavak restrukturiranja te kompanije, ovisno o programu restrukturiranja koji se usvoji.

To znači da će država, uz 2,5 milijardi kuna koje su porezni obveznici platili u 2018. za jamstva za kredite Uljaniku, osim dodatnih milijardu do 1,7 milijardi kuna za jamstva koja će platiti u ovoj godini, trebati platiti od 1,5 do 2 milijarde kuna za troškove restrukturiranja Uljanika u idućih pet do sedam godina. Dakle, ukupni troškovi sanacije i restrukturiranja Uljanika mogli bi koštati od 5 do 6,2 milijarde kuna. To će biti cijena sanacije (plaćanja kreditnih jamstava) i spašavanja Uljanika (50 posto troškova restrukturiranja u idućih pet do sedam godina).

Skriveni troškovi

Preostalih 50 posto troškova restrukturiranja trebao bi dati novi strateški partner, ali Darko Horvat, ministar gospodarstva, i Emil Bulić, predsjednik Uprave Uljanika d.d., nisu u ponedjeljak htjeli reći ni broj ponuda ni ime zainteresiranih investitora za restrukturiranje i dokapitalizaciju Uljanika. I to unatoč tome što su DIV Grupa i Fincantieri, kao i Pomorski institut Split, službeno potvrdili da su dali ponude za preuzimanje te što neslužbene informacije govore da su to učinili i australski Scenic i konzorcij tvrtki predvođenih brodogradilištem Elsflether Werft iz Donje Saske. Doduše, kada je riječ o ponudi Pomorskog instituta Split treba reći da se ne radi o nekom realnom znanstvenom institutu, a pravnog subjekta pod tim imenom nema ni među registriranim tvrtkama ili zakladama, nego se radi o autorskom savjetničkom “projektu” kapetana Ivana Kneževića, za koji nismo uspjeli utvrditi koja mu je pravna forma, čak ni u razgovoru s Kneževićem. Sve što smo uspjeli shvatiti jest to da on sa svojim stručnim timom predlaže stručna rješenja te da ga je spremna pratiti jedna švicarska banka, ali da će to moći potvrditi tek kad se budu pokrenuli pregovori s Upravom. S druge strane, Tomislav Debeljak je na konferenciji za novinare u Splitu rekao da je priložio bankarsko pismo namjere u okviru svoje ponude, a može se očekivati i da će eventualne druge ponude biti financijski potkrijepljene nekim jamstvima. Ili barem da će ih se, kada to bude potrebno, pribaviti u jako kratkom roku.

Propali poslovi

Horvat i Bulić su, pak, rekli da će imena zainteresiranih investitora objaviti danas poslije sastanka sa sindikatima koji počinje u 12 sati. Nova je tužna vijest, međutim, da je luksemburška tvrtka Dredging and Maritime Management SA (DMM) jučer raskinula ugovor o gradnji usisom samopogonjenog broda jaružala s kopačem, odnosno Uljanikovoj novogradnji 500, i to u visokoj fazi gradnje. Ne bude li, naime, dogovora o tom poslu, država će preuzeti isplatu jamstava od 126 milijuna eura. U tom bi slučaju ukupna svota koju će platiti porezni obveznici na ime jamstava skočila sa 3,5 na 4,2 milijarde kuna. Tvrtka CLdN ro-ro S.A. Luxembourg istog je dana otkazala ugovor o gradnji ro-ro broda, kapaciteta 5500 Lm, za prijevoz kamiona, automobila i kontejnera na prikolicama, što je Uljanikova novogradnja 531, ali ta su jamstva, na sreću, već uključena u onih prvotnih 3,5 milijardi kuna. Upravo zbog toga što je knjiga narudžbi ugovorenih brodova pala sa 17 otprije godinu dana na samo tri u ovom trenutku, državni trošak mogućeg restrukturiranja tvrtke bit će toliko velik.