Povijesni korak

Bespovratna pomoć ili kredit: Tko će financirati obnovu Europske unije?

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

22.5.2020. u 11:19

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

22.5.2020. u 11:19

TOPSHOT - German Chancellor Angela Merkel listens during a joint press conference with French President Emmanuel Macron, who attends via video link, at the Chancellery in Berlin, Germany, on May 18, 2020 on the effects of the novel coronavirus COVID-19 pandemic. (Photo by Kay NIETFELD / POOL / AFP)
AFP

Iznenađujući prijedlog Pariza i Berlina pokrenuo je živahnu raspravu u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama: kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron obnovu ekonomije EU-a nakon pandemije korone žele financirati zajedničkim dugovima, odnosno taj novac isplatiti određenim regijama i sektorima, i to u obliku bespovratne pomoći.

A rasprava koja je uslijedila nakon te najave je također dobra stvar, rekao je povjerenik EU-a za ekonomska pitanja Valdis Dombrovskis nakon video-konferencije s 27 ministara financija iz članica Unije: „Zajednička francusko-njemačka inicijativa pozitivan je signal koji će nam pomoći da pronađemo konsenzus."

Komisija EU želi više novca za obnovu

Idući tjedan Europska komisija planira predstaviti svoj nacrt proračuna EU-a za predstojećih sedam godina, on će uključivati i fond za obnovu koji su predstavila Njemačka i Francuska. Međutim, kako kaže Dombrovskis, 500 milijardi eura koje su predvidjeli Berlin i Pariz je - premalo.

„Želimo predložiti bilijun (1.000 milijardi) eura", najavio je on i pojasnio da bi u tu svotu trebala biti uključena bespovratna pomoć i krediti zemljama članicama. Kancelarka Angela Merkel i savezni ministar financija Olaf Scholz izvorno su se protivili toj bespovratnoj pomoći, ali sada podržavaju francuske prijedloge.

Odobravanje s juga, kritika sa sjevera

Zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske koje su, prema prvim procjenama, najviše pogođene krizom zbog korone, žestoko su se zalagale za bespovratnu pomoć koja bi se financirala kroz zajedničke obveznice Unije, takozvane euro-obveznice ili korona-obveznice. One bi se trebale realizirati „zaobilaznim" putem, preko zajedničkog budžeta EU-a, novac bi se dijelio pod određenim uvjetima, s rokom otplate od 20 godina, prenosi Deutsche Welle.

S druge strane, Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska isto tako žestoko se suprotstavljaju ideji bespovratne pomoći za južne članice EU-a iz fonda za obnovu. Odmah nakon što se saznalo za francusko-njemački prijedlog, austrijski kancelar Sebastijan Kurz je rekao: „Naš stav se nije promijenio."

Šef Odbora za proračun u Europskom parlamentu, belgijski zastupnik Johan Van Overtveldt, rekao je u Bruxellesu da stav ove četiri „štedljive" države mora biti shvaćen jako ozbiljno - iako je Njemačka očigledno promijenila svoje mišljenje. „Na koncu se mora postići kompromis. Nemojmo sad gubiti vrijeme", rekao je on.

Dug put do fonda...

Svih 27 zemalja EU-a mora jednoglasno usvojiti i proračun EU-a i fond za obnovu, a mora ih podržati i Europski parlament. U prošlotjednoj rezoluciji, zastupnici su za obnovu tražili 2.000 milijardi eura – četiri puta više nego što su predložile Njemačka i Francuska.

Ministri financija članica EU-a razmotrili su taj prijedlog u utorak. Sastankom je predsjedao hrvatski ministar financija Zdravko Marić, on nije htio komentirati ishod (vjerojatno) kontroverznih rasprava: „Čekamo nacrt proračuna Europske komisije sljedeći tjedan i onda ćemo to javno komentirati". Ministri financija Njemačke i Francuske lobirali su se za svoj prijedlog na toj video-konferenciji. Francuski resorni šef Bruno Le Maire ga je nazvao „povijesnim" korakom za EU.

Ugovori EU-a zapravo sadrže zabranu zaduživanja – a to bi se u sljedećem proračunu Unije trebalo zaobići jednom filigranskom konstrukcijom: države Unije ne bi izdavale zajedničke obveznice direktno, već bi dale jamstva Komisiji koja bi ta jamstva trebala koristiti za uzimanje kredita na financijskim tržištima. Ti krediti bi se otplaćivali u roku od 20 godina, što je znatno duže od sedmogodišnjeg financijskog okvira EU-a.

„Neozbiljno financiranje"

Markus Ferber, zastupnik bavarskog CSU-a (Kršćansko-socijalna unija) u Europskom parlamentu zadužen za financijska pitanja, skeptičan je prema toj konstrukciji: „Razumno je da je plan obnove ciljano napravljen i vremenski ograničen, ali financiranje uopće nije ozbiljno".

Ako kredite treba otplaćivati tijekom dužeg vremenskog razdoblja, članice EU-a bi morale jasno dati do znanja da također žele povećati svoj godišnji doprinos proračunu EU-a, rekao je Ferber i naglasio: „Također mora biti jasno da je preuzimanje novog duga kroz proračun Europske unije jednokratna stvar."