Prognoze

Bečki institut upozorava: Hrvatska dodatno usporava, zvijezda u usponu je Kosovo

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.4.2019. u 15:17

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.4.2019. u 15:17

Elvir Tabaković / Hanza Media / Profimedia, robertharding

Ilustracija

Razdoblje gospodarske ekspanzije za većinu tranzicijskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, završilo je, a u idućim godinama možemo računati tek na skromnije stope gospodarskog rasta, poruka je stručnjaka uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).

Prema najnovijim prognozama Bečkog instituta Hrvatska u ovoj godini može očekivati stopu rasta gospodarstva od 2,6 posto. No, u idućim godinama gospodarski rast dodatno će se usporiti pa bi hrvatska ekonomija trebala rasti po stopi od 2,5 posto u 2020. i 2021. godini. Iako stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5 posto ne odstupa previše od dosadašnjih stopa rasta u Hrvatskoj, s obzirom na to da su one ionako bile manje nego u drugim usporedivim zemljama “Nove Europe”, vrijedi spomenuti da je ta stopa ipak manja od ranije očekivanih.

Najbrži rast

Uz to, bit ćemo među novim članicama EU s najmanjim stopama gospodarskog rasta. S druge strane, najbrže rastuća gospodarstva među zemljama u tranziciji imat će Kosovo, Albanija i Moldova, pokazuje analiza Bečkog instituta. Kosovsko bi gospodarstvo, primjerice, u ovoj godini, prema tim prognozama, trebalo rasti po stopi od 4,1 posto, u sljedećoj godini po stopi od četiri posto, a u 2021. godini po stopi od 3,9 posto.

U prognozama znakovita naziva “Prelazak u sporu traku” analitičari Bečkog instituta kao glavne razloge ‘hlađenja’ tranzicijskih gospodarstava navode usporavanje gospodarskog rasta u svijetu, posebno u Njemačkoj, zatim jačanje protekcionizma u svjetskoj trgovini i neizvjesnosti koje nosi Brexit.

Učinci

Otvorenim, međutim, ostaje pitanje u kojoj će se mjeri aktualna kriza u Uljaniku odraziti na hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Vladimir Gligorov, dugogodišnji analitičar Bečkoga instituta, a sada vanjski suradnik, kaže da će zbivanja u Uljaniku imati negativne učinke na hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku, prije svega kroz aktiviranje državnih jamstava i trošak zbrinjavanja radnika koji će ostati bez posla, no srednjoročno se ne bi trebala značajnije odraziti na makroekonomsku sliku zemlje.

Od toga ne odstupaju bitnije ni stavovi domaćih makroekonomista, Željka Lovrinčevića iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista OTP banke, koji ne očekuju veće posljedice kolapsa Uljanika na hrvatsko gospodarstvo. Štoviše, Lovrinčević smatra da bi prva polovica ove godine za Hrvatsku mogla biti čak i bolja nego što se očekuje, dok bismo blago usporavanje mogli osjetiti tek u drugoj polovici ove i u sljedećoj godini.