U prvom tromjesečju ove godine BDP je povećan 2,5 posto, prvenstveno zahvaljujući povećanoj potrošnji kućanstava i nešto većim investicijama. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstva povećana je 3,9 posto, što je najbrža stopa rasta u razdoblju nakon krize. Takav rast potrošnje je očekivan, s obzirom na rast plaća, zaposlenosti, pojačano kreditiranja stanovništva i snažni rast turističke potrošnje uslijed ranijeg Uskrsa ove godine.
Blago su se oporavile i investicije i prva tri mjeseca porasle su 3,6 posto, nakon usporavanja u prethodnom tromjesečju na 1,9 posto. No, razočaravajuće rezultate ostvario je izvoz koji je nakon solidnog trenda rasta zabilježio pad od 0,5 posto. Pritom je izvoz roba pao za čak 1,5 posto.
No, imajući u vidu da je proteklih mjeseci i industrijska proizvodnja osjetno podbacila, pad izvoza i nije iznenađujući. Istodobno, uvoz je rastao po stopi od 5,5 posto. Utjecaj izvoza na rast BDP-a postao je negativan prvi put od 2013 godine.
- Na to je utjecao pad izvoza električne energije uslijed nižih temperatura tijekom zime. Imamo i manji izvoz u poljoprivredi. U prerađivačkoj industriji imamo manji izvoz ostalih prijevoznih sredstava - brodova, rekao je Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.
Sezonski prilagođeni podaci pokazuju još sporiji rast BDP-a, iznosio je tek 1,5 posto. Razlog tome je činjenica da je Uskrs ove godine bio u prvom kvartalu i pridonio je bržem rastu potrošnje, dok je protekle dvije godine pao u drugom kvartalu. K tome, kako napominju analitičari, dio prodaje automobila odgođen je s kraja prošle na početak ove godine zbog poreznih razloga.
Gledano prema djelatnostima, najveći doprinos rastu dala je trgovina, dok je poljoprivreda nakon dva niska tromjesečja ostvarila blagi oporavak. Blago je rasla i industrija, 0,8 posto.
U posljednjem kvartalu prošle godine BDP je rastao po stopi od 2,2 posto i Hrvatska već dva kvartala raste sporije od prosjeka EU-a. Usporedni podaci pokazuju da lošije rezultate imaju jedino Rumunjska i Velika Britanija.
Kada se malo detaljnije pogledaju podaci, kazao je za Hinu Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist u Splitskoj banci, "ima puno razloga za brigu". Među ostalim, naveo je kako se rast ponovno dominantno zasniva na osobnoj potrošnji. Također, iako ponovno imamo rast investicija u kapital, "on je i dalje na nedovoljnoj razini”. Za cijelu godinu i dalje ostaje pri prognozi gospodarskog rasta od 2,4 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na lanjski rast od 2,8 posto.