Panel

Bakić: Banke kontroliraju mirovinske fondove, pa moraju preuzeti odgovornost i inicijativu

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

14.12.2018. u 12:47

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

14.12.2018. u 12:47

Zagreb, 141218.
Konferencija 'Budjenje trzista kapitala' u hotelu Esplanade koja se odrzava u orgnizaciji Jutarnjeg lista i Hanfe.
Na fotografiji: Nenad Bakic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
CROPIX

Mirovinski fondovi plivaju u gotovini, oni znaju zašto drže gotovinu, a ne ulažu na tržištu kapitala, upozorio je predsjednik Upravnog vijeća HANFE Ante Žigman na panelu konferencije Buđenje tržišta kapitala. Žigman je primjer 'mirovinaca' naveo raščlanjujući neiskorištene potencijale domaćeg tržišta kapitala.

-Čak i kada kupe dionice domaćih tvrtki, mirovinski fondovi ih drže u portfelju, s njima ne rade ništa i tako ne doprinose razvoju tržišta - dodao je Žigman.

Ulagač na tržištu kapitala Nenad Bakić smatra da je ključni problem domaćeg tržišta kapitala politika raspodjele kapitala ne samo mirovinskih fondova, već i, upozorio je, poslovnih banaka.

- Banke kontroliraju mirovinske fondove, nemojmo se lagati. Stoga, bankarski sektor mora preuzeti odgovornost i inicijativu i voditi drugačiju raspodjelu ulaganja - kazao je Bakić. Iznoseći iskustva jedne od domaćih kompanija izlistanih na burzi, solunskog AD Plastika, predsjednik Uprave te tvrtke Marinko Došen izrazio je uvjerenje kako interes tržišta kapitala ne prati poslovni rast AD Plastika.

- Možemo mi sada nizati razne statistike i pokazatelje zašto je interes ulagača slab za kompanije kojima ide dobro, no suština je u općoj razini povjerenja u tržište, nedovoljnom rastu ekonomije i industrijske proizvodnje - ocijenio je Došen. Danijela Miloš Sprčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ukazala je na potrebu podizanja razine korporativnog upravljanja hrvatskih kompanija kako bi privukli interes ulagača.

- Imamo pozitivne primjere tvrtki koje su na burzi, nadam se da će se drugi ugledati na njih - kazala je Danijela Miloš Sprčić. Guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio je kako hrvatska mala i srednja poduzeća dijele sudbinu europskih koja također ne prikupljaju kapital na tržištu koliko bi trebalo. Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar otkrio je kako se ta kompanija trenutno može zadužiti po kamati od jedan posto, zaključivši kako ponašanje kompanija u financiranju ovisi prije svega o ponudi kapitala.

- Ako su uvjeti zaduživanja povoljni, kompanija neće razmišljati o drugim izvorima kapitala. No, pitanje je kakve bi bile strategije tvrtki da je tržište kapitala razvijenije - naznačio je Pucar. Nenad Bakić izrazio je potrebu privremenog zamrzavanja poreza na kapitalnu dobit kao jedne od mjere oživljavanja tržišta kapitala. Bakić je bio suzdržan na pitanje voditeljice panela Eliane Čandrlić Glibote koja bi javna ponuda na tržištu kapitala mogla uslijediti.

- Može reakcija tržišta na javnu ponudu biti izvanredna, a da ta dionica kasnije brzo zamre na burzi. Tako ništa bitno ne bi dobili - komentirao je Bakić. Danijela Miloš Sprčić ukazala je na slabu prisutnost malih ulagača na tržištu kapitala. Prema njezinim podacima, mali ulagači drže svega šest do sedam posto kapitala tvrtki.

- Regulativna zaštita malih ulagača danas je jača nego prije, ali očito su potrebni i drugi preduvjeti za jače učešće malih ulagača na tržištu kapitala - ocijenila je Danijela Miloš Sprčić.

Ante Žigman upozorio je kako se na financijskom pismenosti u nas radi kampanjski od, kazao je, prilike do prilike.

- Ono što je nama isto tako potrebno jest educirati edukatore o financijskoj pismenosti. Promjene na tržištu su stalne i dinamične - naveo je Žigman. Guverner Vujčić nadovezao se tvrdnjom kako je za opću financijsku pismenost i stabilnost financijskog sustava ipak ključno znanje institucionalnih investitora. Panel je zaključen još jednom porukom Nenada Bakića bankama da i svoje štediše i klijente bolje upoznaju s prednostima tržišta kapitala.