Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale jer je ulagače zabrinuo neočekivani pad kineskog izvoza, što ukazuje na oštrije nego što se očekivalo usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Dow Jones oslabio je 0,36 posto, na 23.909 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,53 posto, na 2.582 boda, a Nasdaq indeks 0,94 posto, na 6.905 bodova.
Oprez ulagača posljedica je izvješća prema kojemu je kineski uvoz u prosincu prošle godine pao za 7,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, dok je izvoz skliznuo 4,4 posto. To su znatno slabiji podaci nego što se očekivalo, s obzirom da su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da je uvoz porastao za 5, a izvoz za 3 posto.
Najveći pad kineskog izvoza u posljednje dvije godine ojačao je strahovanja ulagača da je trgovinski rat između SAD-a i Kine snažno pritisnuo kinesko gospodarstvo, čiji se rast već ionako posljednjih godina usporavao. Kineske su vlasti lani uvele niz mjera za poticanje rasta, od ubrzanja investicija u infrastrukturu do smanjenja obveznih rezervi banaka kako bi mogle više kreditirati građane i kompanije, no trgovinski sukob sa SAD-om ostavio je, čini se, dublje ožiljke nego što se očekivalo.
U fokusu poslovni rezultati kompanija
Pod najvećim su se pritiskom jučer našle dionice proizvođača čipova koji dobar dio svojih prihoda ostvaruju na kineskom tržištu. U tom su sektoru cijene dionica u prosjeku pale 1,6 posto, a znatno je, 0,9 posto, oslabio i tehnološki sektor.
„Ako se rast kineskog i globalnog gospodarstva doista usporava, to ćemo vidjeti na zaradama kompanija”, kaže Craig Birk, direktor u tvrtki Personal Capital.
Jučer je počela sezona objava poslovnih rezultata američkih kompanija za posljednje lanjsko tromjesečje, a s obzirom na niz upozorenja iz kompanija, očekuje se sporiji rast zarada nego u prethodnim tromjesečjima, kada su rasle više od 20 posto na godišnjoj razini. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom kvartalu porasle za 14,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Sezona kvartalnih rezultata počela je u pozitivnom tonu jer je Citigroup izvijestio o većoj zaradi nego što se očekivalo, pa je cijena dionice te banke skočila 4 posto. No, ulagače zabrinjava i blokada rada dijela američkih državnih službi, koja je ušla u 24. dan, što je najduža takva blokada u povijesti SAD-a.
Posljedica je to neslaganja između Kongresa i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u vezi saveznog proračuna jer Trump inzistira na 5,7 milijardi dolara za izgradnju zida na granici s Meksikom, dok mu Demokratska stranka to ne želi odobriti. Ulagači su suzdržani i zbog toga što bi u utorak britanski parlament trebao glasovati o Brexitu, a vrlo je neizvjesno kakva će biti odluka.
Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 6,8 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 8,8 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,91 posto, na 6.855 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,29 posto, na 10.855 bodova, a pariški CAC 0,39 posto, na 4.762 boda.
Azijske burze nadoknađuju gubitke
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, nadoknadivši dio jučerašnjih gubitaka, jer je Peking najavio nove poticajne gospodarske mjere nakon neočekivanog pada kineskog izvoza i uvoza. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je jučer pao oko 1 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,6 i 1,4 posto. U Singapuru su, pak, blago pale.
Na samom početku današnjeg trgovanja većina tih indeksa bila je u minusu jer su jučer pale cijene dionica na Wall Streetu. No, nakon napisa u kineskim medijima kako tamošnje vlasti razmatraju nove poticajne gospodarske mjere, cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu, a potom i na ostalim burzama osjetno su porasle.
U plusu su trenutno i američki terminski indeksi, za oko pola posto, što najavljuje oporavak Wall Streeta danas poslijepodne.
Najava novih mjera uslijedila je nakon što je jučer objavljeno da je kineski izvoz u prosincu prošle godine pao najviše u posljednje dvije godine, što nitko od analitičara u anketi Reutersa nije očekivao.
To je produbilo strahovanja ulagača da je trgovinski rat između SAD-a i Kine snažno pritisnuo kinesko gospodarstvo, čiji se rast već ionako posljednjih godina usporavao. Pad izvoza pokazuje da slabi inozemna potražnja, a uvoza da slabi i domaća potražnja.
Zahvaljujući najavi poticajnih mjera u Kini, ali i smanjenju proizvodnje nafte od strane OPEC-a i Rusije, jutros su cijene 'crnog zlata' osjetno porasle. Na američkom je tržištu cijena barela skočila 1,25 posto, na 51,15 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,2 posto, na 59,70 dolara.
U fokusu britanska funta
A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom zbog poruka iz američke središnja banke da će biti strpljiva i fleksibilna po pitanju kamatnih stopa. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,1 posto, na 95,48 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 108,15 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 108,10 jena. No, dolar je oslabio u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1465 na 1,1485 dolara. U fokusu ulagača danas će biti i britanska funta jer bi britanski parlament trebao glasati o Brexitu, a vrlo je neizvjesno kakva će biti odluka.
„Tržište je uračunalo u tečajeve ishod prema kojemu će parlament odbiti plan premijerke Therese May, a nakon toga su mogući brojni scenariji. Vjerujem da je najizgledniji taj da se produži rok za Brexit”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.