Povišice

Analiza stručnjaka: 'Vlada hitno treba strategiju rasta plaća u javnom sektoru'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.10.2019. u 9:34

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.10.2019. u 9:34

Zagreb, 260913.
Danijel Nestic s Ekonomskog instituta, fotografiran u prostorijama instituta.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Danijel Nestić

Vlada bi konačno trebala napraviti strategiju rasta plaća u javnom sektoru, koja bi Banskim dvorima služila i kao platforma za pregovore sa sindikatima, smatra Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Strategija rasta plaća u javnom sektoru, dodaje naš sugovornik, trebala bi dati odgovor na pitanje koja su zanimanja u ingerenciji države deficitarna, pa bi se samim time u narednom razdoblju moglo i pregovarati o povišicama u njima. No, identificirala bi se i zanimanja koja nisu deficitarna, a time ni podložna povećanju plaća.

Nestić dodaje kako ne podržava zahtjeve za linearnim povećanjem plaća svima koji rade u određenom sektoru, a na čemu sindikati obično inzistiraju. Takav pristup, smatra, pridonosi rastu nejednakosti u plaćama za ista zanimanja u javnom sektoru, pa bi tako, primjerice, čistačice ili administrativno osoblje u školama imalo jednu razinu plaća, a ista zanimanja u drugim institucijama drugu razinu primanja.

- Ako mislimo da su nastavnici u školama slabo plaćeni, onda je u redu da se razgovara o povećanju plaća nastavnom osoblju. No, to se onda ne odnosi na nenastavno osoblje - ističe Nestić.

Naime, linearni rast plaća svim zaposlenicima u određenom sektoru mogao bi izazvati domino efekt, budući da je realno očekivati, dodaje, da će slični zahtjevi doći i iz drugih sektora. Lavina zahtjeva za (u pravilu, linearnim) povećanjem plaća, upozoravaju i drugi ekonomisti s kojima smo razgovarali, mogla bi biti tempirana bomba za stabilnost javnih financija. I to baš u trenutku kad se Hrvatska priprema za uvođenje eura, za što je preduvjet sređeno stanje u državnoj blagajni, i kada je, velikim dijelom zahvaljujući sređivanju stanja u proračunu, zabilježila skok na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Dio ekonomista upozorava i na to da su u školstvu izostale prave reforme te da se demografski slom zemlje možda najviše osjeća upravo u školama.