Veliki uspjeh

Analitičari o zaduživanju: 'Hrvatska je počela isporučivati više nego što je obećala'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

14.6.2019. u 16:44

AUTOR:

OBJAVLJENO:

14.6.2019. u 16:44

Zagreb, 091118. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
CROPIX

Ne radi se o velikom iznenađenju, ali svakako je riječ o uspjehu Vlade i ministra financija Zdravka Marića. Tako su analitičari ocijenili prinos od 1,324 posto na refinanciranje desetogodišnje državne obveznice.

Uspjeh zbog toga, između ostalog, što nije baš svakodnevna situacija da se država zaduži ispod vrijednosti kotiranja slične državne obveznice na sekundarnom tržištu, s obzirom na to da se dva dana prije izdanja prinos na takvu obveznicu spustio na 1,5 posto.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, pritom ističe da se prinosi u svijetu već neko vrijeme kreću na najnižim razinama u povijesti, pa negativnu kamatu na desetogodišnje obveznice imaju četiri zemlje u Europi, a njih 14 ispod 1 posto (Češka, Slovačka, pa i Bugarska).

- U tim uvjetima, otvorio se prozor mogućnosti za Hrvatsku. Dva su temeljna razloga: prvi je to što potraga za rizikom nije posve stala, a drugi da Hrvatska u posljednje vrijeme isporučuje više od onoga što je obećala - ističe Šonje, izdvajajući dobre proračunske rezultate ove Vlade kao dodatnu vrijednost cijele priče. Glavni ekonomist Erste Banka Alen Kovač u komentaru naglašava, pak, da se to izdanje “vrlo dobro uklapa u postojan trend pada troška servisiranja javnog duga”.

- U razdoblju od 2015., kada su ujedno zabilježeni i najveći izdaci za kamate, do 2018., trošak kamate pao je s razine od 3,5 posto BDP-a na razinu od 2,3 posto BDP-a. U tom razdoblju jedino je Slovenija zabilježila malo veći pad troška kamata - napominje Kovač.

Neki su analitičari, međutim, u neslužbenim razgovorima iskazivali strah da bi ovako jeftino zaduživanje moglo djelovati tako da političari “pritisnu gas” na proračunske rashode, a različite interesne skupine povećaju pritisak na državu. Gotovo bi se bez ironije moglo reći da bi 12. lipnja u Hrvatskoj trebao biti proglašen danom fiskalne razboritosti. Da tog dana slavimo početak (naglasak je na “početak”) mudrog upravljanja državnim novcem u Hrvata.