Budućnost koncerna

Američki veleposlanik želi da se ograniči rusko vlasništvo u Agrokoru

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.6.2018. u 10:39

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.6.2018. u 10:39

Davor Pongračić / Boris Kovačev / Bruno Konjević / Hanza Media

Robert Kohorst, logo Agrokora i Maksim Poletajev

Agrokor je, po svemu sudeći, ipak i geopolitički vrući krumpir. Naime, W. Robert Kohorst, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, u srijedu je na poslovnom ručku u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham), kako je prenijela Hina, ustvrdio kako zbog izbjegavanja nepovoljnih scenarija pri postizanju nagodbe u Agrokoru nijedna grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u toj kompaniji.

Pritom je istaknuo kako bi se time izbjegle posljedice loše odluke jednog pojedinca ili grupe, dok se pri zajedničkom odlučivanju većeg broja ljudi s financijskim udjelom donose i bolje odluke. Ustvrdio je i da bi se Vlada trebala usredotočiti upravo na preveniranje i smanjivanje rizika oko koncentracije vlasništva i glasačkih prava, a napominje da se to može učiniti i putem ograničavanja glasačkih prava vlasnika udjela, složeno strukturiranim upravnim odborima “ili drugim procedurama koje omogućavaju da kompanija uspije, a ne da postane predmet određenog riskantnog ponašanja”.

Jednako tako je napomenuo i da bi primjer Agrokora državi trebao poslužiti za razmatranje odnosa prema velikoj i strateškoj imovini te je li njezin broj primjeren za zemlju te veličine. “Kada imate velike konglomerate koji kontroliraju velike dijelove gospodarstva, bez obzira bili oni u državnom ili privatnom vlasništvu, oni mogu spriječiti dinamičan rast koji je Hrvatskoj potreban”, rekao je Kohorst. Njegove tvrdnje je nemoguće čitati drugačije nego u kontekstu “opasnosti” prema kojoj bi ruska državna banka Sberbank trebala postati vlasnik 40 posto Agrokora.

Ključni problemi

Taj njegov istup je u negativnom smislu dobrano zasjenio i svojedobni nastup Anvara Azimova, ruskog veleposlanika, jer predstavlja nevjerojatan politički pritisak na proces restrukturiranje Agrokora i privatno vlasništvo u Hrvatskoj. Nestvarno zvuče izjave o ograničavanju privatnog vlasništva kad dolaze iz usta jednog američkog veleposlanika. Kohorstove riječi sada bacaju i novo svjetlo na činjenicu, koju je iznio Maksim Poletajev, zamjenik predsjednika uprave ruske Sberbank u intervjuu Večernjem listu, a prema kojem američki fondovi koji su kreditori roll-upa inzistiraju da kamata za produljenje roll-upa bude 15 posto (s uključenim naknadama).

“Ključni problem koji moramo riješiti, ne samo zbog nas, već zbog budućnosti Agrokora i hrvatskoga gospodarstva u cijelosti, pitanje je previsokog troška prolongiranja roll-up kredita. Kreditori kroz naknade traže nerealne uvjete od čak 15 posto troška prolongata u godinu dana. To ne može preživjeti nijedna tvrtka pa ni Agrokor i zato Sberbank na takve uvjete neće pristati. Svi vjerovnici pristali su na određeni gubitak da bi spasili Agrokor pa nije u redu da pojedini akteri procesa očekuju previsoke zarade. Država tu može učiniti mnogo jer postoje pravila igre na tržištu koja se moraju poštovati kako bi se zaštitila hrvatska ekonomija”, kazao je Poletajev u intervjuu Večernjem listu.

Iz izjave jasno proizlazi kako ruska banka traži od Vlade da posreduje kod američkih fondova, Knightead Capital Managementa i Monarcha, ali i drugih kreditora da smanje “apetit”. Navodno su upravo američki fondovi najglasniji među 33 kreditora iz roll-upa u tome da se Agrokoru zaračuna lihvarska kamata, dok su domaće banke, poput Zabe, ali i navodno i ruske VTB banke, za to da se ipak predloži kamata koja ne bi tržišno srušila Agrokor. Naravno, ti američki fondovi su ljuti i zbog toga što im Adris Grupa i Alca osporavaju tražbine, pa će te tražbine vjerojatno morati dokazivati na sudu. No, nakon istupa američkog veleposlanika jasno je kako su se spojili interesi fondova i američke geopolitke, odnosno da “Buzin” šalje poruku da će rušiti Agrokor i nagodbu vjerovnika ako Vlada ne ograniči Ruse u upravljanju Agrokorom. Naravno, moguće je i da Sberbank pristane na zelenašku kamatu, ali sasvim je sigurno da neće pristati na to da mu se ograniče upravljačka i vlasnička prava.

Spor oko kamate

Kako smo tijekom srijede neslužbeno uspjeli doznati, sada je na stolu raspon efektivne kamate, koja uključuje sve dodatne troškove, od 10 do 13 posto, ali i to je ubitačno za Agrokor. Stoga se mirne duše može reći (u slučaju da se ipak postigne nagodba vjerovnika): ne uspije li Agrokor nakon godinu dana refinancirati taj kredit sa znatno povoljnijom kamatom, slijedi novo financijsko preslagivanje u koje će biti uključeni i financijski vjerovnici i dobavljači. A prilično je teško očekivati da će za godinu dana Agrokor grupa biti tako kvalitetno restrukturirana da će se na tržištu pronaći kamata od tri do četiri posto. Podsjetimo, roll-up kredit je težak 1,06 milijardi eura i dogovoren je u lipnju prošle godine, kamata je bila 3,8 do četiri posto, ovisno o načinu plaćanja, a rok za plaćanje je 10. travnja ove godine. Problem je, međutim, nastao zbog toga što, iako je izvanredna uprava kontaktirala 76 kreditnih institucija, od kojih je njih 11 uputilo indikativne ponude, ni jedna od tih ponuda nije bila prihvatljiva Agrokoru.

Kako sada stvari stoje, Agrokor baš i nema opcija - ili će ići odmah u stečaj (ako Rusi ne pristanu na tako visoku kamatu i moguće apsurdne pritiske na ograničavanje vlasništva) ili mu slijedi agonija od godinu dana i onda novi stečaj s restrukturiranjem ili novi lex Agrokor za godinu dana. Ili slijedi još jedan, čudesan pozitivni preokret, ali s ovakvom politikom fondova i geopolitikom SAD-a, ne miriše baš na dobro.