Izazovi pred nama

Ako se ne restrukturira državni sektor, teret krize snosit će samo privatni sektor

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.3.2020. u 13:30

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.3.2020. u 13:30

Varazdin, 100113.
Varazdinska tekstilna industrija Varteks.
Na fotografiji: proizvodnja.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Ilustracija

Hrvatska će, kao i Europa u cjelini, zbog pandemije koronavirusa ove godine gotovo sigurno potonuti u recesiju. Pitanje je samo koliko će pad gospodarske aktivnosti biti velik i koliko će dugo trajati. Usporedo s time, događat će se "resetiranje" hrvatskoga gospodarstva.

Upozorenja su to stručnjaka s kojima smo razgovarali, a koji kažu da su izazovi pred nama možda i veći nego što ih u ovom trenutku možemo zamisliti.

Već i pitanje treba li zemlja zatvoriti granice i proglasiti karantenu u našem slučaju nije tako jednostavno kao u većini drugih zemalja. Naime, "lockdown" ne samo da znači katastrofu za turizam nego i za druge prateće djelatnosti, poput ugostiteljstva, trgovine i prometa, o kojima hrvatsko gospodarstvo jako ovisi. Pitanje je, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, i koliko bi Hrvatska uopće mogla izdržati u samoizolaciji. S druge strane, tu je pitanje očuvanja zdravlja nacije.

- Morat ćemo odlučiti hoćemo li ići na zatvaranje granica sa svime što nešto takvo nosi, a to bi mogle biti i nestašice, rast cijena i sive ekonomije, ili ćemo nastaviti uvoziti hranu iz epicentra zaraze u Europi, Italije. To je naša realnost u ovom trenutku - kaže Lovrinčević.

Dodaje i kako bi o zatvaranju granica trebalo postići dogovor na razini cijele Europe jer da "soliranje" zemalja u zatvaranju granica ne vodi do rješenja. Štoviše, strahuje naš sugovornik, pandemija koronavirusa velik je test za EU u cjelini, budući da prijeti samim temeljima Unije, a to je sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i rada. Od Bruxellesa se stoga očekuju čvršći stav i potezi.

- Koronavirus ima potencijal da uništi koncept EU. To je pojava koja mijenja cijelu igru, a koja bi mogla imati i političke posljedice - ističe Lovrinčević.

Uslužni sektor možda je i najveća ekonomska žrtva koronavirusa. Hrvatska, napominje Tomislav Globan sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, nije usamljena u dominaciji uslužnog sektora u gospodarstvu jer usluge dominiraju u gospodarstvima svih razvijenih zemalja, no postavlja se pitanje koje su uslužne djelatnosti dominantne. Kod nas je to turizam, a u drugim su zemljama to, recimo, IT usluge, čija je dodana vrijednost veća od one koju nama daje turizam.

- Već sada je jasno da će ova turistička sezona biti znatno slabija od prijašnjih. Mnogi su se zadužili kako bi investirali u turističku djelatnost, no ako dođe do pada cijena najma i cijena nekretnina, a rate kredita im ostanu iste, dio ljudi jednostavno će morati prodati svoje apartmane - napominje Globan.

Ipak, to ne znači da je turizmu u Hrvatskoj došao kraj. Hrvatska je, ističe Globan, živjela i prije turizma, a preživjela je i rat, koji je na turizmu također ostavio velike ožiljke. I koronavirus će prije ili kasnije nestati, ili će biti stavljen pod nadzor, pa će se, kažu ekonomisti, i brojni Hrvati vratiti pružanju turističkih usluga.

- Ne očekujem da će se na dulje staze bitnije smanjivati važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo - smatra Globan.

No, promjena u gospodarskoj strukturi ipak će biti. To se, kažu stručnjaci, ponajprije odnosi na digitalizaciju radnih procesa i sve češći rad od kuće. Vlasti bi trebale poticati i samozapošljavanje, odnosno stvoriti povoljnije uvjete za otvaranje tvrtki.

- I mi i ostali morat ćemo se više okrenuti online radnim procesima. To se posebno odnosi na javni sektor, ali i na privatni - poručuje Lovrinčević.

U cijeloj priči važno je, napominju makroekonomisti, da središnja banka očuva stabilnost kune, kao i da se osigura likvidnost.

- Ono što se ne bi smjelo dogoditi je da država poveća poreze, bilo da je riječ o PDV-u ili o uvođenju nekakvih 'kriznih' poreza, kao u vrijeme prošle recesije. Ne smije se dogoditi da se takvim potezima smanji potrošnja stanovništva jer je ona glavni generator gospodarskog rasta - upozorava Globan.

Dodaje kako je jasno da će doći do određenog povećanja proračunskog deficita, na što će ovaj put blagonaklono vjerojatno gledati i u Bruxellesu. S druge strane, dodaje, na rashodnoj će strani morati doći do određenih rezanja rashoda.

Koliko god da se kriza u koju ulazimo razlikuje od posljednje recesije, u kojoj smo proveli šest godina i od koje se još nismo u potpunosti oporavili, dio ekonomista povlači paralelu upravo s dosad najgorom recesijom koju je Hrvatska prošla. To se posebno odnosi na poduzetnike, koji ističu kako bi država trebala iskoristiti trenutak i, nakon što završi epidemija koronavirusa, krenuti u reformu državne uprave, posebice regionalne i lokalne samouprave.

- Sada će se vidjeti što će ovaj pad gospodarske aktivnosti, a time i manje novca u proračunu, značiti za financiranje države i velikog broja državnih činovnika. Državni sektor treba reformirati. Što će nam toliko županija, gradova i općina - pita se Branko Roglić, osnivač Orbica i jedan od osnivača HUP-a.

I Davor Štern, energetski stručnjak koji je i lansirao ideju o "resetiranju" hrvatskoga gospodarstva, ističe kako je krajnji trenutak da se napokon restrukturira državni sektor. U protivnom, kaže, ponovno ćemo se naći u situaciji da teret krize snosi samo privatni sektor.

No, makroekonomisti, iako i oni smatraju da je potrebno reformirati državni sektor, sumnjaju da će se to dogoditi u ovoj godini, koja je izborna.