Donacije za Milu

Ako država ne napravi iznimku, pet milijuna kuna iz humanitarne akcije uzet će država!

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.4.2019. u 7:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.4.2019. u 7:00

Goran Mehkek / Hanza Media

Mila Rončević, njezini roditelji Sanja i Marin te dolje lijevo djed Vladimir

Obitelj Rončević ubrzano traži način da se višak novca za liječenje male Mile prikupljen na privatnom žiro računu Milinog oca što prije prebaci na račun Zaklade Nore Šitum i namijeni liječenju nekog drugog djeteta, a da se pritom ne mora platiti porez.

- Razgovaramo s poreznim savjetnicima kako bi se pronašlo rješenje, sada nam je to prioritet. Želja nam je da se sve što ostane na računu što prije prebaci na Zakladu bez da se to oporezuje, tako da sredstva u potpunosti budu dostupna za liječenje neke buduće djece koja se nađu u sličnoj situaciji. Voljeli bismo da to bude povod da se nađe trajno zakonsko rješenje, da se ne plaća porez na novce prikupljene za liječenje djece, rekao nam je Vladimir Rončević, Milin djed, kojemu je sin Marin ostavio punomoć na svoj žiro račun.

Stav ministarstva

Naime, sukladno Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućim pravilnicima, donacije za zdravstvene potrebe (liječenje, operativne zahvate, lijekove i dr.) koje nisu pokrivene osnovnim ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem ne podliježu oporezivanju - ali samo do visine utrošenih sredstava za tu namjenu. Ako donirani novac nije u cijelosti utrošen za zdravstvene potrebe primatelja, odnosno ako se skupi više od predviđenoga, taj neutrošeni dio smatra se oporezivim primitkom.

- Na višak prikupljenog novca potrebno je platiti porez kao na drugi dohodak, odnosno 10 posto od iznosa za mirovinsko osiguranje te na preostali iznos 24 posto poreza, objašnjava porezna stručnjakinja dr. Marija Zuber.

U slučaju male Mile - radi se o milijunima kuna koje bi se, umjesto za liječenje nekog djeteta, uplatilo u državni proračun. Na žiroračunu Milina oca prikupljeno je više od 30 milijuna kuna, a tek polovica tog iznosa potrebna je za njezino liječenje. Ostatak od 15-ak milijuna tretira se kao dohodak Milina oca i na njih bi, ugrubo, trebao platiti gotovo pet milijuna kuna doprinosa i poreza!

- Prema mojem mišljenju, porez se ne bi trebao platiti ako se novac preusmjeri za zdravstvene potrebe nekog drugog djeteta jer se tada ne bi mijenjala porezna namjena. No, to ne propisuju važeće zakonske odredbe i ovaj bi stav mogao postati pravovaljani samo ako takvu interpretaciju objavi Ministarstvo financija, kaže dr. Zuber.

Iz Porezne uprave odgovorili su nam da sukladno Zakonu o porezu na dohodak novac prikupljen u humanitarne svrhe s ciljem liječenja u poreznom smislu nije oporeziv.

- Ako se prikupljeni novac u potpunosti ne utroši za navedene svrhe te se  preostali novac dalje daruje u humanitarne svrhe, odnosno za zdravstvene potrebe druge osobe primjenjuje se isto oslobođenje. Nadležne institucije će svaka u svojoj domeni  kontrolirati korištenje i trošenje takvih sredstava - odgovor je Porezne uprave.

Naknade

Drugi problem koji se pojavio vezano za prikupljeni novac jest činjenica da su banke naplaćivale uobičajene naknade pri uplatama za Milu. Erste banka je tako, primjerice, u tri dana ostvarila 20 tisuća kuna zaračunavajući građanima naknadu od prosječno 2,2 kune na transakciju. No, kada su uvidjeli da je riječ o novcu koji se prikuplja u humanitarne svrhe, prestali su to činiti, a uplatili su i donaciju od 40 tisuća kuna na račun Zaklade Nore Šitum te na taj način vratili dvostruko više.

Naknade su naplaćivali i u HPB-u, PBZ-u i Zabi te su sve tri najavile da će novac vratiti putem donacije. Iz Addiko banke su također naplaćivali naknade u iznosu od 1,7 do 1,9 kuna po transakciji. Jedino RBA, kako su nam potvrdili, nije uzimala naknade.