Direktor HUB-a o aferi

Adrović: 'Vjerujem da RBA nije imao namjeru raditi pritisak na Ustavni sud'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.2.2020. u 8:31

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.2.2020. u 8:31

Zagreb 301117.
HUB, Kaptol centar.
Zdenko Adrovic - predsjednik Hrvatske udruge bankara.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / HANZA MEDIA

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka

Nakon priopćenja u kojem je Hrvatska udruga banaka izrazila “nezadovoljstvo zbog sumnji na neetično postupanje članice”, direktor HUB-a Zdenko Adrović odlučio je i u intervjuu komentirati situaciju u kojoj je Raiffeisenbank natječajem tražio PR agenciju koja će pritisnuti Ustavni sud.

Kako komentirate ovu aferu, koja je izazvala negativni publicitet za banke te do neopozive ostavke Michaela Müllera, predsjednika Uprave Raiffeisen banke?

- Mislim da se radi o velikoj greški u tekstu natječaja, ali vjerujemo da je bila nenamjerna i da RBA nije namjeravao vršiti nezakonit pritisak na sud. Michael Müller postupio je profesionalno i preuzeo odgovornost za reputacijsku štetu koja je nastala za banku. Zahvaljujem mu uime HUB-a na dugogodišnjem radu i doprinosu bankarstvu u Hrvatskoj. Koliko smo upoznati, HNB je kao regulator poduzeo korake kako bi se utvrdile sve okolnosti slučaja i u tom je smislu najbolje pričekati njegov pravorijek. Dobro je, međutim, što su mediji i javnost reagirali jer ovo je prilika da se riješe i rasvijetle svi aspekti ovog problema.

Mislite na to da se lobiranje regulira posebnim zakonom?

- Između ostalog, svakako smatram da je potrebno donijeti zakon kojim bi se reguliralo lobiranje, jer bez toga nitko ne može znati kada će prekoračiti granicu argumentiranog zalaganja za neki projekt ili temu, odnosno kada se to može shvatiti kao nezakonit pritisak i utjecaj. No, ono što ovaj slučaj može donijeti na vidjelo jest i to da javnost shvati da su neke udruge, političari i stranke otvoreno, medijski i prosvjedima, vršili stalni pritisak na pravosuđe, ali javnost to nije prepoznala kao pritisak na sud.

Aludirate na Udrugu Franak i zastupnika Gorana Aleksića?

- Da, upravo na njih. Predsjednik Vrhovnog suda napomenuo je da posebno u posljednjih godinu dana političari koriste saborsku govornicu i konferencije za novinare kako bi posredno ili neposredno slali poruku o tome kako je potrebno suditi. Gospodin Aleksić iz saborskih klupa i putem medija konstantno svojim istupima vrši pritisak na sudove. Podsjetimo, ti su akteri organizirali niz javnih istupa i prosvjeda, od kojih je jedan bio ispred zgrade Vrhovnog suda. Ako to nije pritisak na sudstvo, onda ne znam što pritisak i utjecaj na sudstvo ustvari jesu. Zato mislim da i ovaj nesretan slučaj s natječajem RBA predstavlja priliku da analiziramo kako su se sve stranke u ovom slučaju ponašale i tko je zbilja radio pritisak na sudstvo. Mi smatramo da su svi ti pritisci politike i Udruge Franak bili nezakoniti, a sada se zbog jedne greške u tekstu natječaja jedne naše članice može steći dojam da sve banke žele na protuzakonit način vršiti pritisak na sudove, a to nije istina.

Ipak, nije li i odredba Zakona o sudu nejasna? Ona glasi: ‘Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka’. Njome nije definirano što je ‘utjecaj’, a u drugom dijelu se apostrofira ‘korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva’. Ako bi se gledao taj dio, onda istupi Gorana Aleksića i Udruge Franak uglavnom nisu bili nezakoniti?

- Kada citirate tu odredbu u cijelosti, očito je da nije jasno napisana i da se može tumačiti kako kome odgovara. I zato bi trebalo precizirati što je to nedemokratski pritisak na sud. Uz to što bi trebalo donijeti i zakon koji regulira lobiranje.

Afera se dogodila u nezgodnom trenutku za banke jer se očekuje i odluka Vrhovnog suda u prvom oglednom postupku vezanom za procese u slučaju kredita u CHF?

- Ponovio bih još jednom kako se nadam da se radi o nenamjernoj greški i da Raiffeisenbanku nije bilo na kraj pameti da nezakonitim metodama vrši pritisak na Ustavni sud, nego su htjeli pojačati svoju medijsku prisutnost na temu ‘slučaja franak’. Da, u pravu ste, Vrhovni sud je 11. prosinca 2019. prihvatio prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. Gospodin Aleksić i drugi akteri s te strane stalno svojim istupima kritiziraju taj postupak, vrše javni pritisak na Vrhovni sud. Zato je ovo jako osjetljiv trenutak u kojem javnost treba upoznati s argumentacijama jedne i druge strane. Pravno pitanje u tom oglednom postupku glasi: ‘Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli’. Vrhovni sud je dužan odluku o pitanju donijeti u roku od 90 dana, nakon čega su svi sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani tim pravnim shvaćanjem. Mislim da je ovo prilika i da se u javnosti i medijima čuje argumentirani glas svih aktera, a da se to ne shvaća odmah kao pritisak na sud.

Nije li RBA svojom ‘greškom’ učinio medvjeđu uslugu bankama? Sada Vrhovni sud može donijeti odluku protivnu interesima banaka?

- Da, svjesni smo toga, ali ipak smatramo da u Vrhovnom sudu sjede ljudi koji itekako imaju snage i znanja donijeti odluku koja će biti utemeljena na pravu i zakonima, a ne zbog bilo kojeg drugog razloga.