Proračunska oluja

11 bombi za proračun: ovi zahtjevi državu bi mogli odgurati u novih 10 mlrd kuna minusa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.6.2019. u 12:52

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.6.2019. u 12:52

Zagreb, 050319.
Godisnja Skupstina Udruge Opcina odrzana je u restoranu Curak u Rugvici.
Na fotografiji: Lovro Kuscevic, Zdravko Maric, Andrej Plenkovic, Martin Baricevic, Mato Cicak.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX

Lovro Kuščević, Zdravko Marić, Andrej Plenković, Martin Baričević, Mato Čičak

Rast BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto, najave mogućeg nastavka snažnijeg rasta gospodarstva do kraja godine, smanjivanje cijene zaduživanja države na 1,3 posto na rok od 10 godina, relativni neuspjeh HDZ-a na izborima te predstojeći predsjednički i parlamentarni izbori eksplozivan su političko-ekonomski koktel koji bi mogao dovesti do inflacije zahtjeva za veću proračunsku potrošnju.

Uz sve te nove zahtjeve, proračun pri kraju godine možda čeka trošak za arbitražu Ine, nove kredite 3. maju i jaružalo. Da nije tih davnih “grijehova struktura” koji i dalje dolaze na naplatu, vjerojatno bi Zdravku Mariću i Andreju Plenkoviću bilo lakše ispuniti brojne nove zahtjeve. Ovako su na mukama - kako se dodvoriti biračima koji vide samo rast gospodarstva, a zanemaruju sve minuse iz protekla tri desetljeća. To je recept za pravu potrošačku proračunsku oluju. Ne budu li čvrsto držali fiskalno kormilo, proračunsko pijanstvo moglo bi zaljuljati i potopiti dobre državne financijske rezultate koji su nakon dugo vremena državi vratili investicijski kreditni rejting. Stoga donosimo glavne nove proračunske zahtjeve, uključujući smanjenje poreza, koji su već došli ili bi uskoro mogli doći na dnevni red, a koji u najgorem scenariju mogu dosegnuti čak deset milijardi kuna godišnje novog minusa za državnu blagajnu.

1. Učitelji traže povišicu od 600 kuna, Divjak podržava

- Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak podržala je zahtjev sindikata z a povećanje koeficijenata za zaposlene u osnovnim i srednjim školama za šest posto, čime bi se povećala plaća za 69.000 zaposlenih za prosječno 600 kuna. To je na godišnjoj razini trošak od blizu 400 milijuna kuna, a sindikati su već najavili štrajk u rujnu ako se ne prihvate njihovi zahtjevi.

2. Zaposlenima na sudovima i u tužiteljstvu povišica 9%

- Vlada i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika nedavno su usuglasili povećanje plaća za devet posto najniže rangiranim pravosudnim službenicima, te izjednačavanje plaća za općinske tužitelje i suce sa županijskim kolegama. Povećanjem će biti obuhvaćeno 5161 službenik u pravosudnim tijelima od 7662 zaposlenih ili 67,4 posto službenika u sektoru ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića. Veće plaće službenici će primati od 1. rujna, za što je osigurano 8,6 milijuna kuna, dok će u 2020. za navedena povećanja biti osigurano 34,4 milijuna kuna.

3. Veće plaće traže i ostali zaposleni na sudovima i u tužiteljstvu

- Nakon sklapanja ovog sporazuma prosvjedovali su informatičari, računovodstveni djelatnici, arhivari, ovršitelji, referenti, domari, vozači i čistačice iz tog dijela javnog sektora. “Veće plaće svima, a ne samo njima” parola je kojom su se prosvjednici obratili ministru Bošnjakoviću. Ako se usvoji ti zahtjevi, trošak za proračun na godišnjoj razini bit će veći za još nekoliko desetaka milijuna kuna.

4. I pravosudni policajci traže veće plaće, mogući trošak 50 mil.

- “Ovako više ne ide” je, pak, parola pod kojom je pred zagrebačkim zatvorom u Remetincu ovog petka održan desetominutni prosvjed pravosudnih policajaca zbog nedostatka zaposlenih i malih plaća. I to bi državni proračun, u dijelu opet pod palicom Draženja Bošnjakovića, moglo godišnje koštati oko 50 milijuna kuna.

5. Očekuju se zahtjevi i ostalih zaposlenih u javnim i državnim službama

Nema sumnje da će i ostali sindikati iz javnih službi, a možda i državnih službi, pronaći svaki svoj razlog da najavi prosvjede i zatraži bolje uvjete rada - od medicinskih sestara u sektoru ministra zdravstva Milana Kujundžića do socijalnih radnika u sektoru Nade Murganić. Ako se takva mogućnost realizira, porezni obveznici će biti suočeni s dodatnih nekoliko stotina milijuna do milijardu kuna više godišnjeg troška.

6. Ministar Cappelli traži smanjenje PDV-a na 13 posto

Naravno, i poneki od ministara u Vladi će nastojati poene steći borbom za interese svog sektora, pa tako ministar turizma Gari Cappelli pojačava pritisak na kolege u Vladi i premijera Andreja Plenkovića da se u 2020. smanji PDV na ugostiteljske usluge s 25 na 13 posto. Oporbeni SDP, naravno, podiže “ulog” i predlaže smanjenje stope PDV-a na 13 posto u ugostiteljstvu i na pet posto za smještaj. Takvi zahtjevi bi državnu kasu koštali na godišnjoj razini oko milijardu kuna.

7. Ugostitelji zahtijevaju porezne olakšice za povratnike

Iz ugostiteljskog sektora je, pak, u subotu došao novi, originalan zahtjev prema Vladi premijera Plenkovića. “Umjesto da vladajući samo pričaju o demografiji, predlažem da se iseljenicima povratnicima omogući porezna olakšica od 150.000 kuna kroz narednih deset godina”, izjavio je Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja.

8. Smanjenje poreza na dohodak, trošak 2 mlrd.

Ostanimo još malo kod poreza i kažimo da SDP, ali i brojni analitičari od Vlade traže da, umjesto smanjivanja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, poveća neoporezivi dio plaće, a SDP traži da se to poveća s 3800 na 5000 kuna. To košta oko dvije milijarde kuna, negdje blizu smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, pa će Zdravko Marić morati dobro odvagnuti što napraviti.

9. Gotovo dvije milijarde kuna za dovršetak brodova u Uljanik grupi

- U gospodarskom sektoru bi novi kratkotrajni, ali jaki udar na proračun mogao doći iz Ministarstva gospodarstva, jer ministru Darku Horvatu treba oko 30 milijuna eura da dogovori dovršetak i isporuku borda jaružala belgijskom Jan de Nulu, ali i do 200 milijuna eura, većinom kredita ili jamstva za kredite, za dovršetak četiri broda u 3. maju. Kao što smo rekli, to bi trebao biti kratkotrajni udar na državne financije i javni dug jer taj plan, ako uspije (a tu je veliki upitnik), predviđa da se ti brodovi naknadno prodaju i vrati najveći dio tog novca, ali i plaćenih jamstava za te brodove.

10. Uspjeh mirovinskog referenduma bio bi težak 45 milijardi kuna do 2040.

- Logično, u ovoj situaciji jačaju i zahtjevi Inicijative “67 je previše”, a ako uspiju, to će značiti 45 milijardi kuna minusa za državni proračun do 2040, što je za mirovinski sektor Marka Pavića prosječni godišnji trošak od dvije milijarde kuna.

11. Povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno koštalo bi proračun nekoliko stotina milijuna kn

- Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) je, pak, zatražio od ministra financija Zdravka Marića i ministra zdravstva Milana Kujundžića da povise cenzus za plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, odnosno da ga odrede u visini hrvatske linije siromaštva (2321 kuna za samca), kako 250.000 onih s najnižim mirovinama ne bi izgubilo pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje. Tu bi ministar zdravstva mogao ostati bez par stotina milijuna kuna novih prihoda, ali na njih vjerojatno nije ni računao.