U Zagrebu je, povodom Dana planete Zemlje, održan Klimatski marš za globalni mir, klimatsku i društvenu pravdu. Marš je dio okolišne inicijative Extinction Rebellion Zagreb, koja poziva sve da zajedno kažu „Ne ratovima. Ne klimatskoj devastaciji. Ne razaranju društva.”
Drugo po redu održavanje marša potaknuo je, osim klimatske krize, i rat u Ukrajini, ali i drugi diljem svijeta.
„Daleko od naših dvorišta, od naših očiju, iako za to dobro znamo preko medija, razaranje mnogih zemalja diljem planete traje desetljećima. Srca su nam, i misli, uz nebrojene stanovnice, stanovnike i sva živa bića Ukrajine, Afganistana, Sirije, Iraka, Jemena, Mjanmara, Etiopije, Eritreje, Sudana, Somalije, Palestine, Libije, Kurdistana…“, napisali su iz inicijative na svojim stranicama u pozivu na marš.
Prosvjed je započeo okupljanjem sudionika ispred HNK, nakon čaga se povorka uputila preko Trga bana Jelačića do Zrinjevca. Brojnim transparentima na kojima je, među ostalim pisalo „Manje rada na poslu - Više rada na okolišu - Skratimo radni tjedan”, “Biraj Veganstvo -smanji svoj ugljični otisak”, „Stop oglašavanju fosilnih goriva”, „Vrijeme nam ističe“, „Ne postoji zeleni kapitalizam”, sudionici su dali do znanja da zahtijevaju promjene.
Uz transparente glasno su se uzvikivali i zahtjevi za klimatskom pravdom, te kako je jedina nada - klimatska pravda, a jedina solucija - revolucija.
„Još do nedavno smo mogli govoriti da ratovi razaraju brzo, a klimatska kriza i sistem polako. Nažalost, to više nije točno. Klimatska kriza eskalira gotovo jednakom brzinom kao i ratovi, posljedice su jednako katastrofalne”, kažu iz inicijative.
Napominju i kako „znanost već desetljećima upozorava na jasno vidljive simptome klimatske krize: porast temperatura i razine mora, propadanje usjeva, suše, poplave, temperaturne ekstreme, gubitak bioraznolikosti i kolaps mnogih ekosustava. Posljedično, to uzrokuje nestašice hrane i vode, društvenu nestabilnost, ratove i izbjegličke krize“. A za sve to krive „kapitalistički, kolonijalni, patrijarhalni sustav koji stihijski crpi resurse Zemlje“.
„Prosvjed je nešto što možemo napraviti mi, kao mali ljudi. Ja ne mogu utjecati na to kako Nestle posluje, ali mogu promijeniti što ja radim i na što ulažem svoju energiju i vrijeme”, rekla je Matea (21) kojoj je ovo već drugi put na Klimatskom maršu. Uz sudjelovanje na maršu, u svakodnevnom životu reciklira, kupuje second hand odjeću te se trudi kupovati što manje plastičnih pakovanja.
„U svim aspektima gdje mogu, radim promjene. Sve se broji”, naglasila je Matea.
Una (18), koja već tri godine ne jede meso i vegan je, na prosvjed je izašla jer „nam zemlja već predugo poručuje da moramo obratiti pažnju na nju i zato što je već prošlo krajnje vrijeme kad smo to trebali napraviti”.
Kada je povorka stigla do Trga bana Jelačića, svi su legli na pod i sudjelovali u tzv. „die-inu”, obliku prosvjeda gdje se simulira umiranje, odnosno predstavlja se umiranje svih živih bića zbog posljedica klimatske krize i uništenja okoliša uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
„Nužne su promišljene, hitne, regenerativne, dugoročne i održive promjene koje neće biti nauštrb najranjivijih u društvu, marginaliziranih zajednica i regija, a pogotovo Globalnog Juga, teško pogođenih ratovima za resurse i klimatskom krizom”.
„Nužna je planetarna tranzicija na obnovljive izvore energije uz smanjenje energetskih potreba, društvena i ekonomska pravda te ravnomjerno raspoređena dobrobit svih stanovnika naše planete“, naglašavaju iz inicijative.