Točno 163 podzemna spremnika postavljena su na 43 lokacije u Zagrebu, a dosad je zbog toga ‘nestalo‘ 70 parkališnih mjesta. Planiraju se na još pet lokacija, njih 21, a zbog toga će se zauzeti još 11 novih parkirališnih mjesta.
Podaci su to koje su nam dostavili iz Gradske uprave nakon što su se zadnjih tjedana zbog ugradnje spremnika bunili stanari, pa jednom čak i izazvali intervenciju policije. Najviše zamjerki bilo je upravo zbog gubitka parkirališta te manjka komunikacije od strane gradskih vlasti. Doznali smo stoga točne lokacije budućih spremnika.
- Zagreb više neće biti kantograd, riječi su zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića koje je više puta ponavljao preuzevši vlast nad Gradom prije četiri godine. Podzemni spremnici u centru jedan su od načina da se "uvede red prilikom odlaganja smeća".
Od najavljivanih promjena u sustavu gospodarenja otpadom među kojima su, uz ugradnju spremnika uvedene i plave ZG vrećice, i dalje neriješeno pitanje ostaje najveći deponij u ovom dijelu Europe. No, prema planovima Grada za izgradnju CGO-a u Resniku, možda će uz zaživjele nove modele uspjeti i u tome kako bi napokon zatvorili Jakuševec.
U međuvremenu se spremnici ugrađuju punom parom, a najavljivani su od početka mandata aktualne gradske vlasti. Njihovo je postavljanje započelo u listopadu 2022. kada je službeno zaživio i novi model naplate odvoza otpada.
Stanari podvojenih mišljenja oko spremnika. Razlog - gubitak parkirnih mjesta
Prvi podzemni spremnici ugrađeni su na raskrižju Masarykove i Gundulićeve ujesen iste godine te ih je dosad ugrađeno 163 na čak 43 lokacije. U pripremi ih je još pet.
Njihove se zone nalaze unutar granica mjesnih odbora "Stjepan Radić", "Petar Zrinski", "Andrija Medulić", "Mimara", Tuškanac, Gornji grad, Cvjetni trg, "Kralj Petar Svačić", Nova Ves, "August Cesarec", Zrinjevac, "August Šenoa", Medveščak, Ribnjak, "Hrvatski narodni vladari", "Knez Mislav", "Nadbiskup Antun Bauer" i "Petar Krešimir IV." te područja Britanskog trga.
No, dok većina građana pozdravlja novi model gospodarenja otpadom, dio njih je ipak nezadovoljan. Glavni razlozi su gubitak parkirnih mjesta te nepravovremena informiranost o ugradnji i manjak edukacije o njihovom korištenju.
Podsjetimo, prije par tjedana su se stanari Žerjavićeve ulice pobunili protiv ugradnje podzemnih spremnika zbog ukidanja parkirnih mjesta te, kako su tvrdili, zbog smrada koji bi im se stvarao ispod prozora. Tvrdili su da o ugradnji spremnika nisu bili obaviješteni niti su znali kada bi bili spremni za korištenje. Slična se situacija dogodila nedavno i u Ulici Augusta Šenoe. Stanari broja 19 tvrdili su da, osim male obavijesti na dan ugradnje nisu znali ništa, te da su im micali automobile s parkirališta na kojima su kasnije ugradili spremnike.
Zbog gubitka parkirnih mjesta bunili su se i stanari na raskrižju ulica Kneza Borne i Tome i Petra Erdödyja u veljači prošle godine.
- Mi nismo protiv spremnika, već protiv uzimanja parkirnih mjesta. Zadovoljni smo jer se njima uvodi reda. No, nismo dobili nikakve obavijesti. Ne znam je l‘‘ to ide u redovnim komunalnim obavijestima, no za ovo obavijest dobili nismo. Neki suvlasnici kažu da su im micali automobil koji su bili na mjestu radova u ulici. Kad su stigli doma nisu znali gdje su im auti, kazao je ranije za Jutarnji Marko Mandarić, jedan od stanara Šenoine ulice.
PROČITAJTE VIŠE: Stanari u centru Zagreba u nevjerici gledali kako im ruše omiljeno stablo: ‘A tek kad čujete razlog...‘
U Žerjavićevoj je samo nekoliko dana nakon što su spremnici bili spremni za korištenje napadnut radnik Čistoće prilikom pražnjenja spremnika. Radnik je bio napadnut šakom u glavu i trbuh tijekom noćne smjene, a napadač je bio priveden.
Nakon tih događaja problema više nije bilo, osim negodovanja građana u Trpimirovoj ulici gdje je za ugradnju spremnika srušeno jedno drvo.
- Podzemne spremnike prije svega postavljamo u centar grada jer želimo da zauzimaju manje prostora na javnim površinama te da što manje narušavaju estetiku grada. Ljubljani je za to trebalo 10 godina jer je teško naći lokacije podzemnih instalacija, poručio je ranije gradonačelnik Tomašević.
Na pet lokacija dolazi još 21 spremnik
Za podzemne je spremnike dosad iskorišteno 70-ak parkiranih mjesta, no u proteklih ih se godina ipak oslobodilo pet puta više. Također, tvrdi gradonačelnik, Zagrebačke se ceste pravovremeno obavijestile stanare o ugradnji, unatoč njihovim suprotnim tvrdnjama. Osim toga, jedan od razloga gubitka parkirnih mjesta je jednostavno pronalazak najboljih lokacija kako bi se spremnici mogli lakše prazniti, a sam je izbor lokacije izazovan zbog podzemnih instalacija.
- Podzemne spremnike prije svega postavljamo u centar grada jer želimo da zauzimaju manje prostora na javnim površinama te da što manje narušavaju estetiku grada. Ljubljani je za to trebalo 10 godina jer je teško naći lokacije podzemnih instalacija, poručio je ranije gradonačelnik Tomašević.
Zagrebu pak trebaju četiri godine. Preostale lokacije za ugradnju spremnika nalaze se u Dalmatinskoj ulici, Dukljaninovoj, Đorđićevoj, Mrazovićevoj te Ulici kneza Trpimira. Tako na pet lokacija dolazi čak 21 spremnik, a zauzet će 11 parkirnih mjesta. Radovi se na njima očekuju uskoro čim prestane sezona grijanja.
- U Dalmatinskoj se ulici ispred objekta Medulićeva 17 na dva parkirna mjesta planiraju postaviti 4 podzemna spremnika za bio otpad, miješani komunalni otpad, papir i plastiku.
- U Dukljaninovoj ispred broja 2 na označena dva parkirna mjesta postavit će se 5 spremnika za bio-otpad, miješani komunalni otpad, papir, plastiku i staklo.
- U ulici kneza Trpimira ispred broja 31 na četiri parkirna mjesta planiraju se postaviti 4 podzemna spremnika.
- U Đorđićevoj pod brojem 12 na dva parkiran mjesta se planiraju postaviti 4 spremnika.
- U Mrazovićevoj ulici, ispred kućnoj broja 9 na jednom parkirnom mjestu planiraju se postaviti 4 podzemna spremnika za bio-otpad, miješani komunalni otpad, papir i plastiku.
- U Trpimirovoj ulici ispred kućnog broja 31 radovi su započeli 1. travnja dok je na ostalim navedenim lokacijama potrebno izmjestiti plinske instalacije te je planiran početak radova uvjetovan prestankom sezone grijanja, priopćili su za Jutarnji list iz Grada Zagreba te dodali da unatoč zauzimanju parkirnih mjesta i dalje rade na povećanju parkirališta za građane.
- U tijeku je revizija dodijeljenih parkirališnih mjesta, zahvaljujući čemu je sada u sustavu javne naplate vraćeno oko 800 parkirnih mjesta, a nova mjesta oslobađaju se na tjednoj bazi, istaknuli su iz Grada.
PROČITAJTE VIŠE: Šok u centru Zagreba: Došli su kući, automobila im nije bilo, netko ih je odvezao. Ispred zgrade ih dočekale rupe i bageri...‘
Iako su nam se već neki stanari javljali s informacijama da mnogi ne slijede pravila odlaganja otpada te ne koriste spremnike, već smeće bacaju uz njih, iz Grada poručuju - "To ćemo kažnjavati".
Trenutačno je postavljeno 47 kamera radi kontrole onečišćenja površina javnih namjena te je proveden postupak javne nabave za novih 200 kamera koje su u fazi postavljanja. Svi podzemni i polupodzemni spremnici uskoro će biti pod videonadzorom, istaknuli su i dodali da su zasad prikupili više od 400 snimki nepravilnog odlaganja za koje su komunalni redari već izrekli sankcije.
- Navedeni prekršaji propisani su Odlukom o komunalnom redu i iznose za fizičke osobe od 100 do 250 eura, a za pravne osobe od 600 do 1.300 eura, poručili su.
- Ne znam za puno gradova u svijetu kojima je ovo uspjelo. Svaki taj spremnik ima otprilike kapacitet od 5 kubika. To znači da u taj jedan spremnik stane čak pet dosadašnjih kontejnera. Time iskoristimo puno manje prostora za otpad nego dosadašnji kantograd. Sami podzemni spremnici funkcioniraju već više od godinu dana, kazao je ranije Tomašević.
Osim podzemnih spremnika diljem grada ugrađuju se i polupodzemni spremnici. U 2025. godini u planu je ugradnja 750 polupodzemnih spremnika na 250 lokacija. Cijena jedne ugradnje iznosi prosječno oko 20.000 eura po lokaciji, a cjelokupni trošak ugradnje od oko 15 milijuna eura bit će financiran iz gradskog proračuna.
Komentari
0