Irska je odustala od toga da bude porezna oaza. Nakon snažnog pritiska članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Dublin je donio odluku kako će se i oni pridružiti velikom društvu od 130 zemalja koje će oporezivati velike korporacije s najmanje 15 posto poreza.
Radi se o velikom preokretu jer je Irska bila jedna od devet zemalja koje su se odbijale priključiti globalnom poreznom dogovoru kojem je glavni cilj spriječiti međunarodne korporacije u izbjegavanju plaćanja poreznih obveza. Odluka o tome da se priključe zemljama koje će imati najmanje 15-postotnu stopu poreza za Irsku je vrlo ozbiljno ekonomsko pitanje jer su prije 18 godina niskom poreznom stopom i specifičnim poreznim pravilima počeli privlačiti velike multinacionalne kompanije. Upravo je to razlog zašto, primjerice, Google i Facebook imaju svoje sjedište u Irskoj, a ne negdje drugdje u Europi.
Odluka Irske da povisi trenutačnu stopu poreza od 12,5 posto, koju primjenjuje od siječnja 2003. godine, utjecat će na poslovanje 1500 stranih multinacionalnih kompanija koje zapošljavaju 400.000 ljudi, ali i na 56 irskih kompanija s 100.000 zaposlenih. Irci procjenjuju kako će ih porezne promjene godišnje koštati između 800 milijuna i 2 milijarde eura.
Pravi razlog zbog čega se Irska odlučila napustiti status porezne oaze jest u tome što je podizanje porezne stope samo zadnji korak na tom putu. Još 2015. godine Irska je prisiljena da zabrani tzv. „Double Irish“ poreznu shemu koja je omogućavale velikim internacionalnim kompanijama da uz 12,5-postotnu poreznu stopu na kraju plaćaju samo 1-2 posto poreza jer su oporezivi prihod sa svojih registriranih operativnih kompanija u Irskoj prebacivale na irske kompanije registrirane u offshore poreznim oazama. Taj „Double Irish“ alat za poreznu evaziju pretežito su koristile američke kompanije od osamdesetih godina. U jednom trenutku procjenjivalo se kako veliki igrači na taj način skrivaju od poreznika oko 100 milijardi dolara svake godine. Između 2004. i 2018. godine tako su američke multinacionalne kompanije nagomilale oko tisuću milijardi neoporezivih offshore rezervi. U razdoblju 2015.-2020. kompanije poput Applea i ostalih morale su prestati s takvom praksom.
Pa ipak, nakon ukidanja „Double Irish“ shema, Irska je uspjela zadržati većinu multinacionalki, te sada pretpostavljaju kako povećanje porezne stope za 2,5-postotna poena neće biti presudno. Uostalom, nova porezna pravila odnosit će se samo na kompanije koje imaju globalni prihod veći od 750 milijuna eura, tako da će veliki broj manjih ostati ispod poreznog radara.
Ircima je bilo posebno bitno obećanje EU da neće uskoro inzistirati na novom povećanju najniže internacionalne porezne stope. Naime, brinulo ih je to što se koristila fraza „najmanje 15 posto“ iz čega se dalo naslutiti da bi se ubrzo moglo ići na više poreze, što bi im bilo previše riskantno. Irska u high tech, financijskom i farmaceutskom sektoru ima oko 1000 multinacionalnih kompanija, od kojih 100 najvećih donose 80 posto poreznih prihoda. Gubitak svake od takvih kompanija, za Irsku bi bio ozbiljni udarac. Radi se o igračima poput Intela, Pfizera, TikToka, IBM-a, Twittera, LinkedIna..
Čak je 32 posto svih poslova u Irskoj vezano uz multinacionalne kompanije te doprinose s 49 posto u svim porezima koji plaćaju zaposleni.