>>> NOVO 14:33 Emmanuel Macron je u četvrtak obećao da će Francuska i njezini saveznici odlučiti o sankcijama Rusiji "na razini agresije za koju je odgovorna" a odnosit će se na "vojno i gospodarsko te na područje energetike", u govoru u Elizejskoj palači.
"Nećemo biti nemoćni" kod donošenja odluka na sastanku G7 i Europskog vijeća u četvrtak navečer, dodao je predsjednik, upozorivši Francuze da će ovaj "ratni čin" imati "velike i trajne posljedice za naš život i za geopolitiku našeg kontinenta".
Vladimir Putin je "odlučio izvesti najgori udar na mir i na stabilnost naše Europe u posljednjim desetljećima", dodao je francuski predsjednik iza kojeg je bila ukrajinska zastava, uz francusku i europsku.
14: 15 Kina odbija ruske akcije u Ukrajini nazvati "invazijom" i od svih strana traži suzdržanost pa čak i kada svoje državljane u Ukrajini poziva da ostanu kod kuće ili, ako se trebaju negdje odvesti, istaknu kinesku zastavu na automobilu kao mjeru opreza.
"Kina pomno prati razvoj situacije. Sve strane pozivamo na suzdržanost kako stanje ne bi izmaklo kontroli", rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying te se osvrnula na način kako strani novinari ocjenjuju poteze Rusije.
"To je možda razlika između Kine i vas Zapadnjaka. Mi ne žurimo sa zaključcima", rekla je Hua.
"Što se tiče značenja riječi 'invazija', mislim da se moramo vratiti na to kako sagledati trenutno stanje u Ukrajini. Ukrajinsko pitanje ima drugu, vrlo složenu povijesnu pozadinu koja se nastavlja do danas. No, to možda nije ono što svi žele vidjeti", dodala je Hua.
Ranije je održan sastanak visokog kineskog diplomata Wanga Xia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
Wang je rekao da ukrajinsko pitanje ima "kompleksnu" povijest i ponovio da Kina razumije "legitimnu zabrinutost" Rusije u pitanjima sigurnosti.
13:55 Mađarski premijer Viktor Orban osudio je u četvrtak ruski vojni napad na Ukrajinu.
"S našim saveznicima iz EU-a i NATO-a, osuđujemo ruski vojni napad", rekao je Orban nakon sastanka sigurnosnog kabineta, dodajući da će Mađarska ostati postrani vojnog sukoba jer je sigurnost Mađara najvažnija.
Dodao je da će Mađarska pružati humanitarnu pomoć Ukrajini i da je spremna primiti ljude koji budu bježali iz Ukrajine.
13:48 Vrijeme će pokazati da je Putin napravio "ozbiljnu pogrešku" pokrenuvši rat protiv Ukrajine, kazao je u četvrtak njemački kancelar Olaf Scholz komentirajući ruski napad na Ukrajinu.
"Ovaj 24. veljače strašan je dan za Ukrajinu i mračan dan za Europu", kazao je njemački kancelar, ističući da nema nikakvog opravdanja za "Putinov rat".
Njemačka i njeni međunarodni saveznici složit će se danas o daljnjim oštrim sankcijama protiv Rusije, istaknuo je Scholz.
"Cilj sankcija je dati jasno na znanje ruskom vodstvu: Plaćaju gorku cijenu ove agresije", dodao je.
"Vrijeme će pokazati: Putin je napravio ozbiljnu pogrešku s ovim ratom", kazao je njemački kancelar.
Njemački kancelar ruski je napad na Ukrajinu u četvrtak ujutro okarakterizirao kao eklatantnu povredu međunarodnog prava te je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem izrazio solidarnost Njemačke.
"Njemačka najoštrije osuđuje ovaj bezobzirni čin predsjednika Putina", poručio je Scholz preko Twittera zatraživši od Rusije hitan prekid vatre.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) zakazala je sastanak kriznog stožera, a prije toga je ministarstvo vanjskih poslova njemačke državljane koji borave u Ukrajini pozvalo da u najkraćem mogućem roku napuste zemlju.
13:26 Ova misija mora završiti neuspjehom, kazao je britanski premijer Boris Johnson, piše BBC.
''Drugim riječima, to je priznanje da smo otišli dalje od hladnog rata. Ovo je trenutak globalne krize i napad na slobodu i demokraciju. Jer, ako razmislite o tome, Velika Britanija i ostatak Zapada u ovom su trenutku suočeni s izborom: normalizirate li ono što je Rusija učinila i prihvaćate li to bez obzira koliko nevoljko. Ovo sada sugerira da Ujedinjeno Kraljevstvo želi ići tim drugim putem, da se to ne može dopustiti da stoji, da ovo mora biti Zapad protiv Putina'', naglasio je britanski premijer.
13:20 NATO je aktivirao svoje obrambene planove o raspoređivanju dodatnih snaga u svojim istočnim članicama, a u petak će se putem video-konferencije održati samit Sjevernotlantskog saveza, izjavio je u četvrtak glavni tajnika NATO-a Jens Stoltenberg.
“Sazvali samo virtualni samit za sutra kako bi analizirali sljedeće korake koje treba poduzeti te smo aktivirali našle obrambene planove kako bismo mogli rasporediti dodatne snage tamo gdje će biti potrebno”, izjavio je Stoltenberg nakon hitnog sastanka Sjevernoatlantskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici država članica NATO-a.
Rekao je da je Rusija otvorenom agresijom na Ukrajinu zatvorila vrata za političko rješenje krize i dodao da Rusija nikada nije ozbiljno shvaćala razgovore u kojima se pokušavalo naći političko rješenje.
13:12 Ruski novinar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Denis Muratov izjavio je četvrtak da je osjeća tugu i stid zbog ruske invazije na Ukrajinu, prenosi BBC.
Muratov je urednik Nove gazete, jednog od rijetkih preostalih slobodnih medija u Rusiji.
Lani je dobio Nobelovu nagradu za mir za borbu za slobodu izražavanja u Rusiji.
"Osim tuge, moje kolege i ja se stidimo", rekao je Muratov.
"Što je sljedeće - nuklearni napad?", zapitao se. "Vladimir Putin igra se nuklearnim dugmetom kao s ključevima automobila".
Iduće izdanje Nove gazete bit će dvojezično, na ruskom i ukrajinskom.
"Ukrajina nije naš neprijatelj i ukrajinski jezik nije neprijateljski jezik", kazao je. "I nikad to neće biti".
13:05 Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i čelnici politčkih skupina u parlementu u četvrtak su oštro osudili rusku invaziju na Ukrajinu i izrazili potporu Kijevu i ukrajinskom narodu.
Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijelo koju čine čelnici parlamentarnih klubova i predsjednica Europskog parlamenta Metsola, u četvrtak je "najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu" i izrazila punu solidarnost i potporu Ukrajini i njezinom narodu. Čelnici EP-a su podržali i uvođenje novih sankcija Moskvi.
"Konferencija predsjednika najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu. Ukrajina je neovisna i suverena nacija i o njenom teritorijalnom integritetu se ne može pregovarati. Invazija je neopravdana i protuzakonita. To je prijetnja europskoj i regionalnoj stabilnosti, kao i svjetskom poretku utemeljenom na pravilima. Napad je usmjeren na naš model demokratskog društva. Ne može ostati bez odgovora.
Ostajemo čvrsti u našem jedinstvu, u našoj odlučnosti i u našem odgovoru na ničim izazvanu rusku agresiju. Europski parlament podržava neviđen europski i međunarodni odgovor, uključujući nove i stroge sankcije koje će osigurati da Kremlj odgovara za svoje postupke", poručili su u izjavi čelnici EP-a.
Sastanak čelnika parlamenta posvećen odgovoru EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu sazvala je predsjednica Metsola nakon konzultacija s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen.
Na sastanku je dogovoreno i da Europski parlament održi izvanrednu pleanarnu raspravu u utorak 1. ožujka, navodi EP.
12:58 Šefovi država ili vlada članica Europske unije najoštrije su osudili rusku vojnu agresiju na Ukrajinu te Bjelorusiju zbog sudjelovanja u agresiji protiv Ukrajine.
“Najoštrije moguće osuđujemo vojnu agresiju bez presedana na Ukrajinu. Ničim izazvanim i neopravdanim vojnim akcijama, Rusija je teško prekršila međunarodno pravo i ugrozila europsku i globalnu sigurnost i stabilnost”, kaže se u zajedničkoj izjavi članova Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a, koje čine šefovi država ili vlada država članica.
U izjavi se također osuđuje i Bjelorusija zbog sudjelovanja u agresiji na Ukrajinu i poziva je da se pridržava svojih međunarodnih obveza.
Čelnici EU-a traže od Rusije da odmah obustavi vojne aktivnosti, povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog teritorija Ukrajine i da poštuje njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost.
U izjavi se najavljuje da će čelnici država članica večeras na izvanrednom samitu dati političku podršku daljnjim restriktivnim mjerama koje će imati teške posljedice za Rusiju.
“EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i njezin narod koji su suočeni s ratom. EU će osigurati dallnju političku, financijsku i humanitarnu pomoć”, kaže se u izjavi.
12:38 NATO će poduzeti dodatne korake radi odvraćanja i obrane saveza nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, navodi se u priopćenju saveza.
Ruske akcije predstavljaju ozbiljnu prijetnju za euro-atlantsku sigurnost i imat će geostrateške posljedice i NATO će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere za sigurnost svih saveznika, objavilo je Sjevernoatlantsko vijeće u Bruxellesu.
Sjevernoatlantsko vijeće, koje čine veleposlanici zemalja članica NATO-a, sastalo se u četvrtak prijepodne u okviru članka 4 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa zajedničke konzultacije država članica uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje članice.
“Odlučili smo, u skladu s našim obrambenim planiranjem zaštite svih saveznika, poduzeti dodatne korake za daljnje jačanje odvraćanja i obrane u cijelom Savezu. Naše mjere su i ostaju preventivne, proporcionalne i neeskalirajuće”, kaže se u zajedničkoj izjavi nakon sastanka.
“Naša predanost članku 5 Washingtonskog ugovora je neupitna. Složni smo da branimo jedni druge”, dodaje se u izjavi. Članak 5 kaže da se oružani napad na jednu ili više država članica NATO-a smatra napadom na sve.
U izjavi se dodaje da NATO u istočne članice razmješta dodatne obrambene kopnene i zračne snage, kao i dodatna pomorska sredstva. “Povećali smo spremnost naših snaga za odgovor na sve nepredviđene situacije”.
“Najoštrije osuđujući ruski napad na Ukrajinu, Sjevernoatlantsko vijeće poziva Moskvu da odmah zaustavi vojnu akciju i povuče svoje snage iz Ukrajine i oko nje, da poštuje međunarodno humanitarno pravo i dopusti siguran i nesmetan pristup humanitarne pomoći svim osobama kojima je potrebna.
Slovački ministar vanjskih poslova Ivan Korcok rekao je da NATO planira uspostaviti borbene skupine kakve već ima u baltičkim državama za zemlje na svom istočnom krilu, dodajući da će taj potez obuhvatiti i Slovačku.
Korcok je kazao kako je Slovačka dala svoj pristanak "da se počnu planirati takvi koraci, koje je potrebno učiniti za obranu saveza i Slovačke".
Čelnici zemalja NATO-a okupit će se u petak na virtualnom samitu putem videokonferencije, prema diplomatskim izvorima.
12:34 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upravo daje izjavu. "Sada imamo rat u Europi razmjera i tipa za koji smo mislili da pripada povijesti", rekao je Stoltenberg, prenosi BBC.
Kaže da je upravo završio sastanak sa Sjevernoatlantskim vijećem i da je dugačak popis zemalja pristao na hitne konzultacije.
Ruski "neopravdani i ničim izazvan" napad na Ukrajinu dovodi u opasnost bezbrojne nedužne živote, kaže glavni tajnik NATO-a.
Jens Stoltenberg kaže da je Rusija pokrenula zračne i raketne napade, kopnene snage i specijalne snage iz više smjerova ciljajući ukrajinsku vojnu infrastrukturu i glavna urbana središta.
"Ovo je namjerna, hladnokrvna i dugo planirana invazija", kaže Stoltenberg. ''Ruski čelnici snosit će punu odgovornost za svoje nepromišljene postupke i izgubljene živote. Ovo je težak trenutak za sigurnost Europe", zaključio je Stoltenberg.
12:23 Malo je vjerojatno da će EU u ovoj fazi u sklopu novog paketa sankcija Rusiji nakon jutrošnjeg napada na Ukrajinu poduzeti korake kako bi se Rusiju isključilo iz globalnog sustava plaćanja SWIFT, reklo je nekoliko izvora iz EU-a u četvrtak.
SWIFT je mreža za razmjenu poruka koju banke koriste za slanje i primanje naloga o transferu novca i informacija. Nadziru je središnje banke SAD-a, Japana i europskih zemalja, a sjedište joj je u Belgiji.
Ministri vanjskih poslova baltičkih država zatražili su u četvrtak da se Rusiji uskrati pristup SWIFT-u.
Ostale pak članice EU-a oklijevaju jer bi takav potez, osim što bi teško pogodio ruske banke, otežao i povrat ruskih dugova europskim kreditorima. Rusija ionako već radi na alternativnom sustavu plaćanja, podsjećaju kritičari tog poteza.
"Glavni su prioriteti u ovom trenutku kriza i konsenzus", rekao je za Reuters neimenovani diplomat EU-a, dodavši da Unija u ovoj fazi ne planira poduzimati korake u vezi sa SWIFT-om jer bi to moglo imati široke posljedice i u Europi.
Drugi diplomat rekao je da mu "nije poznato da je u ovom trenutku postignut dogovor (o sankcijama vezanim uz SWIFT)”.
Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazuju da europski zajmodavci drže lavovski dio od gotovo 30 milijardi dolara potraživanja stranih banaka prema Rusiji.
12:08 Izrael je u četvrtak osudio ruski napad na Ukrajinu i pozvao svjetske sile da brzo riješe krizu.
"Ruski napad na Ukrajinu teška je povreda međunarodnog poretka. Izrael osuđuje napad", rekao je izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid, a prenijela izraelska televizija.
"Još uvijek ima vremena da se stane i vrati za pregovarački stol i mirno riješi nesuglasice uz posredovanje svjetskih sila. Izrael ima duge, duboke i dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. U obje zemlje žive deseci tisuća Izraelaca, stotine tisuća Židova žive u obje zemlje i njihova sigurnost naš je glavni prioritet", rekao je Lapid.
11:59 Ruska invazija na Ukrajinu katastrofa je za Europu, izjavio je u četvrtak britanski premijer Boris Johnson te pozvao na hitan sastanak čelnika NATO-a i najavio planove za javno obraćanje i razgovor s čelnicima G7.
“Predsjednik Putin odabrao je put krvoprolića i uništenja pokrenuvši ovaj ničim izazvan napad na Ukrajinu...Ovo je katastrofa za naš kontinent", poručio je na Twitteru.
"Ovog jutra obratit ću se naciji u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu".
"Također ću razgovarati s kolegama čelnicima G7 i pozivam na hitan sastanak svih čelnika NATO-a što je prije moguće", dodao je.
11:49 Moldavija će uvesti izvanredno stanje i spremna je prihvatiti desetke tisuća ljudi iz susjedne Ukrajine, rekla je moldavska predsjednica Maia Sandu u četvrtak.
"Pomoći ćemo ljudima koji trebaju našu pomoć i potporu", rekla je.
Deseci automobila čekaju u kolonama na granici između Ukrajine i Moldavije, prema internetskim stranicama moldavskih medija.
Moldavija će zatvoriti svoj zračni prostor u četvrtak i preusmjeriti letove u druge zračne luke zbog sigurnosne situacije u regiji, objavio je zamjenik moldavskog premijera Andrei Spinu u postu na Facebooku.
11:32 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je: "Nepromišljeni i ničim izazvani" ruski napadi doveli su u opasnost živote nebrojenih civila, rekao je Stoltenberg. "Još jednom, unatoč našim ponovljenim upozorenjima i neumornim diplomatskim naporima, Rusija je odabrala put agresije na suverenu i neovisnu zemlju", izjavio je Stoltenberg. NATO je prije toga jasno dao do znanja da neće vojno odgovoriti u slučaju ruskog napada.
11:30 Kanadski premijer Justin Trudeau pozvao je ruske trupe na povlačenje. ''Radi se na daljnjim značajnim sankcijama. Drski postupci Rusije neće proći nekažnjeno'', kazao je.
11:06 Finski predsjednik Sauli Niinistö napisao je da je ruski napad na Ukrajinu ujedno napad na cjelokupni europski sigurnosni poredak. "Osjećamo duboko suosjećanje s Ukrajinom i tražimo načine da povećamo našu potporu Ukrajini."
11:01 Napad Rusije na Ukrajinu dovodi u pitanje ne samo opstanak te zemlje nego ugrožava cijelu istočnu Europu, ali i stabilnost zapadnog Balkana, ocijenio je u četvrtak predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Michael Roth založivši se pritom da Zapad što prije "zaustavi separatiste" u BiH.
U objavi na svom Twitter profilu Roth, istaknuti član njemačkog SPD-a i bivši ministar za Europu u vladi Angele Merkel, upozorio je, reagirajući na rusku agresiju na Ukrajinu, kako to može imati ozbiljne posljedice ne samo na istoku Europe nego i na Balkanu, gdje je niz država suočen s nestabilnošću i različitim prijetnjama.
"(Vladimir) Putin ne samo da ratuje protiv Ukrajine, već dovodi u pitanje pravo na postojanje istočnoeuropskih država. To također torpedira europsku perspektivu zapadnog Balkana", upozorio je Roth ističući kako je Europska unija sada na kušnji dokazivanja svoje vjerodostojnosti i održavanja davno danih obećanja.
Pojasnio je kako bi stoga morale biti riješene dvojbe o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije Uniji te je pozvao Bugarsku da prestane blokirati taj proces.
Za Kosovo je predložio što bržu viznu liberalizaciju, a u odnosu na BiH upozorio je na separatističke tendencije koje prijete opstanku te zemlje, čime je očevidno aludirao na politiku koju vodi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
On uz otvorenu potporu Rusije već mjesecima najavljuje i poduzima konkretne korake koji bi vodili ka izdvajanju Republike Srpske iz ustavno-pravnog poretka BiH. Rusija također pruža potporu Dodiku u osporavanju mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.
"Treba zaustaviti separatiste u Bosni i Hercegovini", poručio je Roth.
10: 33 Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najoštrije je u četvrtak osudio agresiju Rusije na Ukrajinu, dok je vlada te zemlje osigurala rezerve hrane i goriva.
Đukanović je kazao da Rusija krši sve temeljne principe međunarodnog prava, podriva eurosku sigurnost te ugrožava njezinu stabilnost.
"Pridružujemo se pozivima čelnika EU Rusiji da hitno prekine neprijateljstva, povuče snage iz Ukrajine i poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine", naveo je Đukanović u tvitu.
I crnogorsko ministartvo vanjskih poslova pozvalo je Rusiju da povuče trupe i poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Istaknuli su da Crna Gora "najoštrije osuđuje ničim izazvanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu"
"Crna Gora stoji ujedinjena sa svojim euroatlantskim partnerima i saveznicima u podršci Ukrajini", naveli su iz crnogorskog MVP-a.
Crna Gora je članica NATO-a, a svoji vanjsku politiku usuglasila je s vanjskom politikom EU.
Istodobno, crnogorski mediji objavili su da je vlada u Podgorici zbog događanja u Ukrajini, osigurala zalihe hrane za tri mjeseca i goriva za dva mjeseca.
“Svi trgovački lanci imaju dovoljne zalihe hrane i građani mogu biti u potpunosti sigurni. Ovo je urađeno zbog poremećaja na međunarodnom tržištu, koje je povezano sa situacijom u odnosima Rusije i Ukrajine", rekao je portalu Vijest izvor iz crnogorske vlade.
10: 30 Latvijski predsjednik Egils Levits najavio je da će tri baltičke države i Poljska zatražiti konzultacije o daljnjim mjerama NATO-a za jačanje regionalne sigurnosti. Ministar obrane Artis Pabriks i premijer Krisjanis Karins slično su reagirali. Karins je pozvao na konzultacije u vezi s člankom 4. NATO-a, koji govori o solidarnosti drugih članica ako se jedna zemlja NATO-a osjeća ugroženom.
Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis naglasio je da se Ukrajina ne bori samo za sebe, "već za nas u regiji, za Europu i za sve u demokratskom svijetu". Naša je dužnost ne samo kazniti Rusiju za njezina djela, nego i pomoći Ukrajini na bilo koji način, poručio je.
10:05 Australija će proširiti financijske sankcije Rusiji te na svoj popis stavlja još 25 vojnih osoba, četiri tehnološke kompanije za proizvodnju oružja i četiri banke, objavio je u četvrtak premijer Scott Morrison.
Morrison je pred novinarima najavio da će sankcije stizati u valovima i da će njima biti obuhvaćeno "preko 300 zastupnika ruskog parlamenta",
"Moramo pokazati da postoji cijena za ovo nasilno, neprihvatljivo i nečuveno ponašanje", rekao je šef vlade.
Među 25 vojnih osoba koje su se danas našle na popisu za sankcije su generali, zamjenici ministra obrane i plaćenici te također tvrtke uključene u razvoj i prodaju vojne tehnologije i oružja.
Uz pet banaka koje su već pod sankcijama, Australija je danas dodala još četiri financijske institucije, poručivši da je "važno da svijet zajednički djeluje".
9:48 Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je da Rusija mora 'odmah prestati sa svim vojnim operacijama u Ukrajini'.
'Francuska je solidarna sa Ukrajinom i ukrajinskim narodom. Radimo s našim partnerima i saveznicima kako bismo okončali rat', napisao je Macron na Twitteru.
9:35 Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković osudila je napad Rusije na Ukrajinu. "Šokantne scene iz Ukrajine. Bosna i Hercegovina se dobro sjeća koliko zlo može biti rat. Oštro osuđujemo napad na suverenu naciju Ukrajine. Pozivamo na hitan prekid vatre i pokazujemo solidarnost sa građanima Ukrajine", napisala je Turković na Twitteru.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić: "Država Bosna i Hercegovina se pridružila izjavi zemalja članica Europske unije o situaciji u Ukrajini. U skladu sa svojim mogućnostima nastaviti ćemo pružati podršku Ukrajini", poručio je Komšić.
9:32 Kina je pozvala na suzdržanost. "Kina vrlo pomno prati trenutnu situaciju", rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova u Pekingu u četvrtak. "Pozivamo sve strane na suzdržanost i sprječavanje da situacija izmakne kontroli."
9:01 - Predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen i Visoki Predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell su osudili agresiju Rusije na Ukrajinu i zaprijetili Putinu 'najoštrijim sankcijama ikada'.
- On ne bi smio podcijeniti našu odlučnost. Povijest je pokazala da društva i savezništva izgrađena na temeljima demokracija uvijek pobjeđuje i to je ono čega se autokrati boje. Ukrajina će prevladati - rekla je Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
- Ovo su neki od najmračnijih trenutaka u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Velika nuklearna sila je napadala je susjednu zemlju i zaprijetila svima koji bi joj pomogli. To je ne samo kršene međunarodnog prava već i temelnjih principa ljudske koegzistencije. To nas košta velikog broja života. EU će oštro reagirati - rekao je Borrell i najavio da će lideri navečer dogovoriti najoštrije sankcije koje je EU ikada uvela.
- Ovo nije pitanje zona interesa i diplomatskih nadmetanja, ovo je pitanje života i smrti. Nikakvo razaranje nije način postizanja političkih ciljeva. Europa se ne smije podcijeniti. Pokrenut ćemo hitnu pomoć Ukrajini. Pomoćit ćemo i u evakuaciji, uključujući i našeg osoblja - rekao je Borrell.
I Ursula von der Leyen komentirala je 'paket masivnih i ciljanih sankcija' koji će biti predstavljen Europskim čelnicima kasnije u četvrtak.
- Ovim ćemo paketom ciljati na strateške sektore ruskog gospodarstva blokirajući njihov pristup ključnim tehnologijama i tržištima. Oslabit ćemo gospodarsku bazu Rusije i njezinu sposobnost modernizacije - poručila je von der Leyen.
- Osim toga, zamrznut ćemo rusku imovinu u Europskoj Uniji i stopirati pristup ruskih banaka europskom financijskom tržištu. Kao i s prvim paketom sankcija, usko smo povezani s partnerima i saveznicima. Ove su sankcije osmišljene kako bi snažno utjecale na interese Kremlja i njihovu sposobnost financiranja rata - dodala je.
8:41 - Sjedinjene Države i ostale članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda osudile su odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu na sjednici 15-članog tijela u New Yorku, održanoj u isto vrijeme kad je Putin objavljivao odluku.
"Točno u trenutku kada smo se okupili na sastanku Vijeća sigurnosti pokušavajući pronaći mirno rješenje, Putin je donio odluku o ratu, izražavjući prezir prema Vijeću. Ovo je teška i hitna situacija", rekla je američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres novinarima je, nakon sastanka Vijeća kazao da je to bio "najtužniji trenutak" u njegovih više od pet godina na ovoj dužnosti te je apelirao: "Predsjedniče Putine, u ime čovječanstva vratite svoje snage u Rusiju" te dodao: "Ovaj sukob mora odmah prestati."
Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzija je tijekom sastanka obavijestio Vijeće o potezu Moskve, opravdavajući ga člankom 51. Povelje UN-a, koji pokriva individualnu ili kolektivnu samoobranu država od oružanog napada.
8:39 - Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najoštrije su u četvrtak osudili rusku vojnu agresiju na Ukrajinu te najavili nove sankcije protiv Ruske Federacije.
'Najoštrije moguće osuđujemo rusku vojnu agresiju bez presedana na Ukrajinu. Neisprovociranim i neopravdanim vojnim akcijama Rusija grubo krši međunarodno pravo i potkopava europsku i globalnu sigurnost i stabilnost', kaže se u zajedničkoj izjavi von der Leyen i Michela.
Ruske snage ispalile su u četvrtak projektile na nekoliko gradova u Ukrajini i iskrcale snage na njezine južne obale, objavili su ukrajinski dužnosnici i mediji, nakon što je predsjednik Vladimir Putin odobrio, kako je nazvao, specijalnu vojnu operaciju na istoku.
Michel i von der Leyen pozivaju Rusiju da odmah obustavi napade, povuče svoje snage iz Ukrajine i u potpunosti poštuje njezin teritorijalni integritet, suverenost i neovisnost.
Michel je za večeras sazvao izvanredni samit čelnika EU-a na kojem će raspravljati o sigurnosnoj krizi i daljnjim sankcijama protiv Rusije, “koje će imati velike i teške posljedice po Rusiju zbog njezinih poteza”, a koje će uvesti u tijesnoj koordinaciji sa svojim transatlantskim partnerima.
Predsjednica Komisije von der Leyen predstavit će novi paket sankcija koji se dovršava i koji će Vijeće EU-a brzo usvojiti, kaže se u izjavi.
“Koordiniramo naš odgovor s našim međunarodnim partnerima, uključujući NATO i G7, čiji će se lideri danas sastati”, ističu Michel i von der Leyen.
Čelnici europskih institucija izražavaju čvrstu solidarnost s Ukrajinom i njezinim narodom i ističu da su spremni pružiti daljnju politiku, financijsku i humanitarnu pomoć.
8:36 - Njemački kancelar Olaf Scholz je ruski napad na Ukrajinu u četvrtak ujutro okarakterizirao kao povredu međunarodnog prava te je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim izrazio solidarnost Njemačke.
"U ovom teškom trenutku Vam jamčim punu solidarnost Njemačke", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke) u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Njemački kancelar je prije toga ruski napad na ciljeve u Ukrajini okarakterizirao kao eklatantnu povredu međunarodnog prava.
"Ruski napad na Ukrajinu predstavlja eklatantnu povredu međunarodnog prava i on se ničim ne može opravdati. Njemačka najoštrije osuđuje ovaj bezobzirni čin predsjednika Putina", poručio je Scholz preko Twittera.
Scholz je od Rusije zatražio hitni prekid vojne akcije te najavio da će se u toku dana savjetovati s partnerima unutar Europske unije, NATO-a te skupine G7.
"Ovo je grozan dan za Ukrajinu i mračni dan za Europu", poručio je Scholz.
Ruski napad na Ukrajinu osudila je i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni).
"Napadom na Ukrajinu Rusija krši temeljna pravila međunarodnog poretka. Svjetska zajednica nikada Rusiji neće zaboraviti ovaj sramotni dan", priopćila je Baerbock.
Ona je zakazala sastanak kriznog stožera a prije toga je ministarstvo vanjskih poslova njemačke državljane koji borave u Ukrajini pozvalo da u najkraćem mogućem roku napuste zemlju.
8:34 - Rusku invaziju na Ukrajinu oštro je osudio i hrvatski premijer Andrej Plenković na Twitteru. "Najoštrije osuđujemo agresiju i invaziju Rusije na Ukrajinu. Ovaj ničim izazvan napad je grubo kršenje suvereniteta i međunarodnog prava. Ovo je isključiva odgovornost Rusije, koju pozivamo da odmah prestane s vojnim napadom. Izražavamo solidarnost s Ukrajinomi ukrajinskim narodom", napisao je Plenković. Više pročitajte OVDJE.
8:05 - Sjedinjene Države i ostale članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda osudile su Putinovu odluku da napadne Ukrajinu. Osuda je došla sa sjednice 15-članog tijela u New Yorku koja je održana u isto vrijeme kad je Putin objavljivao odluku.
"Točno u trenutku kada smo se okupili na sastanku Vijeća sigurnosti pokušavajući pronaći mirno rješenje, Putin je donio odluku o ratu, izražavjući prezir prema Vijeću. Ovo je teška i hitna situacija", rekla je američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield.
7:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ranije proglasio ratno stanje za cijelu zemlju, javio se na Twitteru.
Piše da je razgovarao s američkim predsjednikom Bidenom, njemačkim kancelarom Scholzom, poljskim predsjednikom Dudom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i britanskim premijerom Borisom Johnsonom.
- Moramo odmah zaustaviti Putina, rat protiv Ukrajine i svijeta! Izgraditi koaliciji protiv Putina! Trebamo hitne sankcije, obranu i financijsku potporu. Zatvorite zračni prostor, svijet mora prisiliti Rusiju na mir, napisao je.
6:52 - Predsjednik SAD-a Joe Biden oštro je osudio napad Rusije na Ukrajinu i rekao da se već čuo s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskijem.
- Osudio sam ovaj ničim izazvani i neopravdani napad ruskih vojnih snaga. Izvijestio sam ga o koracima koje poduzimamo kako bismo na međunarodnoj razini osudili ovaj napad, a to se odnosi i na Vijeće sigurnosti UN-a, poručio je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen oštro je osudila 'neopravdani' napad Rusije na Ukrajinu.
- U ovim mračnim trenucima, naše misli su s Ukrajinom i nevinim ženama, muškarcima i djecom dok pate zbog ničim isprovociranog napada i strahuju za svoje živote. Za ovo će biti odgovoran Kremlj, napisala je rano jutros u 5:55 sati na Twitteru.
- Zgrožen sam stravičnom događajima u Ukrajini i već sam razgovarao s ukrajinskim čelnikom Volodimirom Zelenskijem. Putin je izabrao put krvoprolića. Velika Britanija i saveznici će odgovoriti odlučno, napisao je na Twitteru britanski premijer Boris Johnson.
Svjetski čelnici osudili su u četvrtak ruski napad na Ukrajinu kao neopravdanu i ničim izazvanu agresiju protivnu međunarodnom pravu, prenose agencije, a zemlje na istočnom krilu Europske unije započele su pripreme za prihvat potencijalno stotina tisuća ljudi iz Ukrajine.
Ruske snage ispalile su u četvrtak projektile na nekoliko gradova u Ukrajini i iskrcale snage na njezine južne obale, objavili su ukrajinski dužnosnici i mediji, nakon što je predsjednik Vladimir Putin odobrio, kako je nazvao, specijalnu vojnu operaciju na istoku.
Ruski napad na Ukrajinu vratio je Europu u situaciju koju je ona već odavno prevladala, istaknuo je belgijski premijer Alexander De Croo.
"Ovo je najmračniji trenutak za Europu od Drugog svjetskog rata", ocijenio je na Twitteru.
"Ruska agresija nepotrebna je i ničim izazvana. U srcima i mislima smo s narodom Ukrajine", poručio je.
Ruski napad osudili su i talijanski premijer Mario Draghi i španjolski premijer Pedro Sanchez istaknuvši da su u kontaktu sa saveznicima iz NATO-a i Europske unije kako bi koordinirali odgovor.
Portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva pozvao je na hitan prekid ruske vojne operacije u Ukrajini. "Vojna operacija koju je jutros pokrenula Rusija na teritoriju Ukrajine je neopravdana agresija i grubo kršenje međunarodnog prava", ocijenio je Santos Silva na Twitteru.
Ruski napad na Ukrajinu osudila je i Norveška, članica NATO-a koja dijeli granicu s Rusijom na Arktiku.
"Rusija ima punu odgovornost za to što je dovela Europu u ovu jako mračnu situaciju", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Stoere.
Norveško ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će preseliti svoje veleposlanstvo u Ukrajini iz Kijeva u Lavov na zapadu zemlje.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky osudio je ruski napad kao "barbarski čin agresije" i poručio da će Češka odgovoriti zajedno sa saveznicima.
"Odluka Kremlja da pokrene posve neisprovocirani napad neprihvatljiva je i protivna međunarodnom pravu", objavio je ministar na Twitteru.
"Zajedno sa saveznicima, odgovorit ćemo na ovaj barbarski čin agresije".
Napad na Ukrajinu oštro je osudila i Slovačka.
Slovačka "najoštrije" osuđuje ruski napad na susjednu Ukrajinu, objavio je na Twitteru premijer Eduard Heger.
"U vrijeme kada demokratski svijet želi živjeti u miru, Rusija želi rat. Spremni smo i djelovat ćemo zajedno", rekao je.
Mađarski ministar vanjskih poslova istaknuo je da je "rat najgori scenarij".
"Naša zadaća sada, kao i uvijek, je da zajamčimo sigurnost mađarskog naroda", objavio je ministar Peter Szijjarto na svojoj službenoj Facebook stranici.
"Naše veleposlanstvo u Kijevu radi i spremno je pomoći Mađarima koji se sada nalaze u Ukrajini".
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis osudio je napad Rusije nazivajući ga "vrlo teškim kršenjem međunarodnog prava, suvereniteta i integriteta Ukrajine".
Poljska je zatražila da se Rusiji uvedu "najstrože moguće" sankcije i pozvala na jačanje istočnog krila NATO-a.
"Moramo odmah odgovoriti na rusku kriminalnu agresiju na Ukrajinu", objavio je na Twitteru premijer Mateusz Morawiecki.
"Europa i slobodni svijet moraju zaustaviti Putina. Europsko vijeće trebalo bi danas odobriti najstrože moguće sankcije. Naša potpora Ukrajini mora biti stvarna", poručio je.
Glasnogovornik poljske vlade pozvao je da NATO pojača obranu svojeg istočnog krila.
"Sada je vrijeme za jačanje istočnog krila NATO-a. Očekujemo da se donesu takve odluke", rekao je Piotr Muller.
Dodao je da će poljske diplomatske misije u Ukrajini ostati otvorene "koliko god to bude moguće".
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo "rat s predumišljajem" protiv Ukrajine.
Biden je u četvrtak rano ujutro razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i poručio da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici odgovoriti na "ujedinjen i odlučan način".
Europska unija pozvala je Rusiju da odmah obustavi napade, povuče svoje snage iz Ukrajine i u potpunosti poštuje njezin teritorijalni integritet, suverenost i neovisnost.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je za večeras izvanredni samit čelnika EU-a na kojem će raspravljati o sigurnosnoj krizi i daljnjim sankcijama protiv Rusije.
Njemački kancelar Olaf Scholz ocijenio je da je napad na Ukrajinu povreda međunarodnog prava i ukrajinskom predsjedniku u telefonskom razgovoru izrazio solidarnost.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je vojne akcije u Ukrajini i pozvao Moskvu da ih odmah okonča.
"Francuska snažno osuđuje odluku Rusije da počne rat s Ukrajinom. Rusija mora odmah okončati vojne operacije", napisao je na Twitteru Macron.
Japanski premijer Fumio Kishida rekao je da Japan oštro osuđuje jednostrano djelovanje Rusije.