U ukupnoj proizvodnji pšenice na svijetu Ukrajina sudjeluje sa sedam posto, no kad je riječ o visokokvalitetnoj pšenici, njen se udio penje na čak petinu svjetske proizvodnje. Zbog ruske invazije na Ukrajinu, moglo bi doći i do gladi među najsiromašnijom populacijom, a usporedo s time Rusija, također veliki proizvođač pšenice, mogla bi izbjeći sankcije u tom segmentu i natjerati svijet da nastavi s otkupom njene pšenice.
Max Bearak napisao je analizu za Washington Post u kojoj se bavi problemom izvoza ukrajinske pšenice na svjetska tržišta. Ukrajina sama, sudeći po procjeni ukrajinskih ratara, neće ostati gladna, ali bi svijet mogao trpjeti posljedice nemilosrdne ruske invazije na tu zemlju.
Žito koje Ukrajina proizvodi nalazi se posvuda, navodi se u analizi. Od njega se pravi veliki dio kruha na Bliskom istoku.
Velik dio hrane koju humanitarne organizacije distribuiraju kako bi spriječile glad u Jemenu napravljen je od ukrajinskog žita.
Usprkos ratu, izgleda da će Ukrajina požnjeti većinu svojih žitnih polja ovoga ljeta, iako postoji realna zabrinutost da bi nestašice repromaterijala povezane s ratom mogle smanjiti proizvodnju za čak trećinu. Država u skladištima čuva 30 milijuna tona pšenice.
Skok cijena
- Prošla godina je bila rekordna u proizvodnji pšenice za cijelu zemlju - rekao je Dmitro Grušecki, poljoprivrednik s gotovo 30.000 hektara usjeva u blizini grada Umana. Grušecki vodi i IT tvrtku za poljoprivredne podatke koja prati žetve u Ukrajini, Rusiji i susjednim zemljama i kaže da je "Ukrajina zapravo puna žitarica. Naše zalihe su pune".
Međutim, usprkos zalihama, Ukrajinci ne mogu slobodno raspolagati svojim žitom, što će neizbježno izazvati poremećaje cijena na tržištu žitarica, pa treba očekivati njihov rast.
Naime, sve crnomorske ukrajinske luke Rusi su blokirali i postavili plutajuće mine. Bojni brod koji je ukrajinska mornarica potopila blokira pristup skladištima žitarica u najvećoj luci u Odesi. A nakon 20 godina ulaganja u infrastrukturu koja farme povezuje s lukom, pšenica koja se izvozi vlakom samo je djelić onoga što se izvozi morem.
Bez prihoda od izvoza, gigantska poljoprivredna industrija Ukrajine će se zaustaviti, što prijeti bankrotom poljoprivrednicima i povećava vjerojatnost da će na globalnom tržištu žitarica vladati sve veće nestašice, čak i ako bi se, što je malo vjerojatno, rat u Ukrajini uskoro zaustavio.
David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu UN-a WFP, izvijestio je Vijeće sigurnosti UN-a da cijene hrane već rastu. Trećina svjetske populacije oslanja se na pšenicu kao osnovnu hranu, a kada raste cijena hrane, raste i nezadovoljstvo, što je oduvijek glavni uzrok nemira diljem svijeta.
Istodobno, budući da je Rusija također jedan od najvećih svjetskih proizvođača žitarica, ona će dobiti upravo ono što Ukrajina gubi.
Tajno oružje
"To je tajno oružje u ratu", rekao je Andrij Dikun, predsjednik ukrajinskog poljoprivrednog vijeća. "Natjerati Ukrajinu da bankrotira. Neka svijet kupuje od Rusije. Naravno da će svijet kupovati od njih, a ne gladovati."
Rusija je već snizila cijene pšenice kako bi svoj proizvod učinila privlačnijim na svjetskom tržištu.