Europska komisija je doslovno shvatila najavu da će do kraja 2021. godine predstaviti prijedlog o taksonomiji, svojevrsnim smjernicama o ulaganjima u energetski sektor, kojima predlaže da se i nuklearnim elektranama te onima na prirodni plin daju zelene oznake. Komisija je 31. prosinca navečer poslala državama članicama nacrt prijedloga, što su mnogi vidjeli kao pokušaj da se taj osjetljivi i kontroverzni prijedlog objavi u vrijeme kada će izazvati minimalne reakcije. No, glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Bruxellesu da je tom objavom Komisija jednostavno htjela prijedlog poslati u roku koji je i obećala, dakle prije kraja godine, a da su stručnjaci Komisije radili do zadnjeg časa jer je riječ o "kompleksnom i osjetljivom pitanju".
Komisija se mjesecima mučila kako pronaći ravnotežu između dijametralno suprotnih stavova država članica o tome treba li nuklearne elektrane i one na plin barem privremeno smatrati održivim izvorima energije i dati im zelenu oznaku ili ne.
Dodjela zelenih oznaka bitna je kako bi se olakšalo i financiranje projekata koji bi se smatrali dijelom borbe protiv klimatskih promjena te bili u skladu s planovima Europske unije o zelenoj tranziciji.
I čim je nacrt prijedloga Komisije o tzv. taksonomiji poslan državama članicama, odmah je procurio u javnost. U Nacrtu prijedloga Komisijina "delegiranog akta" navodi se kako je nužno priznati da sektor nuklearne energije i energije na plin može pridonijeti dekarbonizaciji ekonomije Europske unije. Europska komisija predlaže da se takva energija smatra "održivom" pod uvjetom da države u kojima postoje takve elektrane osiguraju da one "ne predstavljaju značajnu opasnost" po okoliš, što bi uključivalo i sigurno deponiranje nuklearnog otpada.
Oštre kritike
Elektrane na prirodni plin s druge strane mogu dobiti zelenu oznaku ako emisija stakleničkih plinova bude manja od 270 grama CO2 po kilovatu.
Ne samo da su države članice EU podijeljene u dva tabora kad je riječ o nuklearnoj energiji nego jedan tabor predvodi Njemačka, koja se protivi uvrštavanju nuklearne energije kao zelene, a drugu predvodi pronuklearna Francuska. Hrvatska je u skupini prijatelja nuklearne energije.
Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck, kao i njegova kolegica ministrica okoliša Steffi Lemke oštro su kritizirali taj prijedlog Europske komisije i najavili da će mu se Berlin protiviti. Oboje ministara dolaze iz redova stranke Zelenih koja je partner u novoj koalicijskoj vladi sa socijaldemokratima i liberalima.
"Prijelazno rješenje"
Austrijska ministrica okoliša Leonore Gewessler rekla je da je i vrijeme kada je Komisija poslala nacrt prijedloga, gotovo u zadnjim satima stare godine, dokaz da ni sama Komisija nije sigurna u vlastitu odluku. Austrija je čak najavila da će se obratiti Sudu EU.
Francuska želi obnoviti svoju nuklearnu mrežu i smatra da je nuklearna energija izvor stabilne i dekarbonizirane energije. Neke države istočne Europe koje imaju elektrane na ugljen, a koje su pak najveći onečišćivači, žele ih zamijeniti novim nuklearnim elektranama pa im je jako bitno da se takve investicije smatraju dobrima za okoliš. Među njima su Poljska i Češka, dok su Austrija i Luksemburg na strani Njemačke. Belgija je neodlučna jer s jedne strane najavljuje gašenje svih sedam nuklearnih reaktora koje ima, a s druge ne želi isključiti gradnju novih modernih nuklearnih elektrana ubuduće.
Europska komisija pokušala je pronaći kompromis vremenskim ograničenjem za gradnju nuklearnih elektrana. Projekti za gradnju takvih elektrana morali bi dobiti dozvolu najkasnije do 2045. godine, a za modernizaciju postojećih elektrana, kako bi im se produljio vijek trajanja, dozvole moraju biti izdane najkasnije do 2040. godine. Isto tako bi se trebala davati i jamstva za sigurnu obradu nuklearnog otpada. Na kraju Komisija navodi da je ovo "prijelazno rješenje" te da dugoročno računa na energiju samo iz obnovljivih izvora.