Usprkos nedavnim toplim riječima Ursule von der Leyen, lista zapadnih zamjerki Srbiji zbog nepoštivanja temeljnih kanona modernih demokratskih društava se danomice širi. Povrh tradicionalnih savezništava Srbije s Putinovom Rusijom, nova geopolitička zastranjenja službenoga Beograda detektirana su u pravcu podilaženja represivnom Pekingu. U Srbiji, naime, već neko vrijeme egzistiraju tajne kineske policijske postaje, piše Slobodna Dalmacija.
Nakon što je organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders nedavno stavila i Srbiju na listu država u kojima postoje kineski "policijski servisni centri", izbila je velika frka čak i u poslovično krotkom srbijanskom parlamentu. Opozicijski zastupnik Pavle Grbović najavio je kako kani otvoriti temu kineskih represivnih organa u Srbiji već na prvoj sjednici odbora za kontrolu službi sigurnosti i zatražio je od ministra unutarnjih poslova da se očituje po ovom pitanju. MUP Srbije zasad šuti: odbio se očitovati na upit Radija Slobodna Europa o postajanju tajne kineske policijske službe u Beogradu, a isto novinarsko pitanje nedavno su svisoka ignorirali i kineska veleposlanica i bivši ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić.
U rujanskom izvještaju o kineskoj transnacionalnoj policiji organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders, čije je sjedište u Španjolskoj, navodi Srbiju kao jednu od dvadeset i jedne države u kojima su sigurnosni uredi s maticama u dvije kineske provincije osnovali čak 54 "policijska servisna centra." Sudeći prema istraživanju ove međunarodne udruge, nije riječ o klasičnim špijunskim punktovima Narodne Republike Kine, nego o vanjskim ispostavama kineske policije čija su glavna meta njihovi vlastiti državljani osumnjičeni za prijestupe i kriminal. Kad ih lociraju i identificiraju, u inozemnim ‘servisnim centrima‘ ih uvjeravaju da se vrate u Kinu i suoče s optužbama.
"Te aktivnosti zaobilaze službenu bilateralnu policijsku i pravosudnu suradnju među državama, krše međunarodnu vladavinu prava, a i teritorijalni integritet trećih zemalja uspostavom paralelnog policijskog mehanizma i korištenjem nezakonitih metoda", navodi organizacija "Safeguard Defenders" u svom izvještaju.
Srbija i Kina temeljem međudržavnog sporazuma iz 2019. imaju legalne zajedničke policijske patrole u Beogradu, Novom Sadu i Smederevu, no ovaj model je javno opravdan isključivo sigurnosnim i komunikacijskim potrebama kineskih turista za boravka u Srbiji, te uvjeravanjima da kineska policija ne primjenjuje svoje policijske ovlasti. Više je nego znakovito da do cjelovitog teksta memoranduma o srbijansko-kineskoj policijskoj suradnji neovisnim novinarima u Srbiji ipak nije moguće doći, a još je znakovitije da srbijansko-kineske policijske patrole postoje i u gradovima poput Smedereva, gdje su strani turisti više nego raritetna pojava. Nevladini istraživači u Beogradu sumnjaju da je tamošnji pravi motiv mješovitih patrola u smederevskoj željezari, koju je 2016. kupio kineski investitor. I inače sumnjaju da je kineska policija uglavnom samo tamo gdje postoji značajniji kineski kapital.
Kineski policajci očito i u inozemstvu čuvaju svoje kompanije i nadziru njihove zaposlenike, gdje god im to matične države dopuste. Kako to otprilike izgleda u praksi, objašnjava udruga Safeguard Defenders: kineskog državljanina Xia s adresom u Beogradu, a optuženog za krađu u Kini, locirala je kineska ‘servisna stanica‘ prekogranične policije. S njim su stupili u kontakt i uključili ga u video-komunikaciju s policijom kineske oblasti Kingtian. Iako isprva nije bio voljan vratiti se u Kinu i suočiti s optužbama, Xio je nakon tjedan dana razgovora pristao i ‘dobrovoljno‘ se vratio u Kinu. Očito su ga ucijenili prilično jakim argumentima.
Postojanje kineske transnacionalne policije problematizirale su u više navrata brojne države. Nizozemci su svojedobno pokrenuli istragu o pritiscima takvih punktova na kineske državljane na svom teritoriju, nakon što je jedan prijavio ucjene iz ‘policijskog servisnog centra‘ da se vrati u Kinu i ‘riješi svoje obveze s mišlju na svoje roditelje‘. Nizozemci su u više navrata registrirali sistematske kampanje uznemiravanja i zastrašivanja u režiji agenata kineske vlade. Službeni Peking do danas uporno negira postojanje nelegalnih policijskih postaja u inozemstvu, tvrdeći da se radi ‘o uredima koji kineskim građanima pomažu u pribavljanju dokumenata poput vozačkih dozvola‘.
U Kini je u rujnu donesen zakon protiv telekomunikacijskih i internetskih prevara kojim je utvrđena eksteritorijalna nadležnost nad svim kineskim državljanima u svijetu osumnjičenim za takve prevare. Međutim, i puno prije legaliziranja takvih istraga Kina je navodno uspjela više od 200 tisuća svojih građana diljem svijeta prisiliti na povratak u zemlju i na suočavanje s optužbama ove vrste.
"Broj slučajeva prekograničnih prevara u oblasti telekomunikacija usmjerenih na kineske stanovnike značajno je smanjen. Više od 230.000 osumnjičenih za ove prevare su od travnja 2021. do srpnja 2022. educirani i uvjereni da se vrate u Kinu iz inozemstva kako bi priznali počinjene zločine", citira udruga Safeguard Defenders ministra za javnu sigurnost NR Kine, piše Slobodna Dalmacija.