Oko Covida-19 razna istraživanja donose različite teorije o tome zašto je u pojedinim zemljama smrtnost viša, a niža u drugima. Za mnoge znanstvenike tako je Indija postala vrlo intrigantnom temom jer predstavlja jednu šestinu svjetske populacije, zabilježili su jednu šestinu svih COVID-19 slučajeva u svijetu, ali samo 10 posto udjela u ukupnom globalnom broju smrti. Znanstvenici su si postavili pitanje zbog čega Indija ima jednu od najnižih stopa smrtnosti u odnosu na broj zabilježenih slučajeva u svijetu (CFR niži od 2 posto), iako se početkom pandemije očekivalo da će novi virus u toj siromašnoj zemlji biti strašni kosac smrti? Isprava su znanstvenici tumačili kako je Indija relativno mlada nacija te su tvrdili kako je niža smrtnost povezana isključivo s tom činjenicom. No, ako se vodi računa i o drugim faktorima koji mogu utjecati na smrtnost, Indija uopće ne stoji dobro:
Milijuni Indijaca nemaju pristup čistoj vodu, konzumiraju prljavu hranu, milijun ih godišnje umre od zagađenog zraka te žive u vrlo skučenim nastambama bez temeljnih higijenskih uvjeta. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdila je kako su sigurna pitka voda, sanitarni i higijenski uvjeti elementarne pretpostavke zaštite ljudskog zdravlja tijekom pandemije te su bili jako zabrinuti jer oko 40 posto globalne populacije nema temeljnu infrastrukturu koja omogućuje jednostavno pranje ruku. Bili su stoga uvjereni da će u Indiji i sličnim zemljama zabilježiti milijune smrti s COVID-19 dijagnozom.
No, novo istraživanje vrhunskih indijskih znanstvenika sada sugerira kako upravo niska higijena, nedostatak čiste pitke vode kao i loši sanitarni uvjeti mogu spasiti mnoge živote tijekom pandemije. Indijski znanstvenici smatraju kako upravo loši životni uvjeti razvijaju jači imunitet od ranog djetinjstva te ljude čine otpornijim na COVID-19.
Radi se o dva istraživanja koja su se fokusirala na stope smrtnosti. Jedno je vadilo podatke iz 106 zemalja te je uspoređivalo desetke parametara kao što su gustoća populacije, demografija, prevalencija bolesti i kvaliteta sanitarnih uvjeta te su došli do jednostavnog zaključka kako je viša smrtnost u zemljama s višim prihodima.
Drugo istraživanje fokusiralo se pak na mikrobiom (bilijune mikroba koji nastanjuju naše tijelo). Mikrobiom uključuje bakterije, viruse, gljivice te jednostanične organizme. Mikrobiom je odgovoran za probavu ali i zaštitu protiv bolesti koje uzrokuju bakterije te je . vrlo važan i u regulaciji imunološkog sustava (proizvodi vitamine). Istraživanje koje se fokusiralo na mikrobiom prikupilo je podatke iz 122 zemlje.
Njihov je zaključak također kako je smrtnost niža u zemljama s nižim prihodima jer je stanovništvo izloženo širem spektru mikroba, posebno gram-negativnih bakterija. Te su bakterije inače uzročnici ozbiljnih upala pluća, krvi i urinarnog trakta, ali isto tako proizvode molekule (interferon) koje štite stanice od coronavirusa.
Je li u životu bolje biti prljav ili čist?
Ova istraživanja prenio je BBC, vrlo su uvjerljiva iako još nisu peer review, te nisu slična dilemi iz stiha „bolje biti pijan nego star“, i ukazuju da je bolje tijekom pandemije biti prljav i siromašan Indijac nego, recimo, čisti imućni Talijan.
Treba pričekati tzv. peer review za odlučnije tvrdnje.