Američko tržište nekretnina posljednjih mjeseci bilježi golem pad vrijednosti uredskih prostora zbog postpandemijske normalizacije rada od kuće, a stručnjaci upozoravaju da će financijske posljedice tek osjetiti u sljedeće tri godine.
Iako trend na prvu podsjeća na krizu 2008. kada je zbog tržišta nekretnina došlo do kolapsa njujorške burze, eksperti umiruju da se ovaj put vjerojatno radi o dugoročnim i strukturnim promjenama na koje tržište nekretnina treba reagirati.
U istraživanju objavljenom krajem prošle godine prof. Arpit Gupta s njujorškog sveučilišta Stern School of Business procjenjuje da se ukupna vrijednost uredskih prostora u razdoblju od 2019. do 2022. smanjila za 664,1 milijardu dolara. Problem je što taj trend najčešće rezultira i tzv. spillover efektom, prelijevanjem u druge sektorske probleme, jer podrazumijeva odlazak mladih obitelji iz urbanih sredina, što se poslije počne osjećati i na gradskom proračunu zbog manjka prireza.
Dinamiku je usporedio s fenomenom koji su 1960-ih i 1970-ih iskusili gradovi u tzv. pojasu hrđe kada je došlo do kraha automobilske industrije o kojoj je ta regija uvelike ovisila.
- Tada su neki gradovi pokušali doskočiti problemu tako da su naglo počeli dizati prireze, a istodobno su kresali kvalitetu javne usluge, no treba biti svjestan činjenice da je u velikoj mjeri upravo takva politika dodatno ubrzala trend - objašnjava prof. Gupta za NYT.
Primjera radi, poslovni neboder od 20 katova koji je prije desetak godina vlasniku bio prodan za 146 milijuna dolara, ovoga se prosinca na tržištu San Francisca našao za samo 80 milijuna dolara. Isti je trend zabilježen u Chicagu gdje je zgrada s uredskim prostorima u četvrti Clybourn Corridor, koja se 2004. prodala za 90 milijuna dolara, prošli mjesec otkupljena za samo 20 milijuna dolara.
U New Yorku je vrijednost uredskih prostora pala na 40 posto njihovih pretpandemijskih vrijednosti, što će se tek odraziti na proračun manjkom od približno 322 milijuna dolara u 2025., tj više od milijardu dolara u 2027. godini.
- Svjesni smo ugroze koja prijeti američkom tržištu nekretnina te smo sukladno tome nadležnim regulatorima naredili da budu na dodatnom oprezu - priznala je Bidenova ministrica financija Janet Yellen tijekom nedavnog saslušanja pred Kongresom.
Prema izvješću kreditne agencije Moody‘s, objavljenom prošlog listopada, Atlanta i Boston u najvećoj su opasnosti.
Unatoč tome, za svojevrsnu "tržišnu apokalipsu" pripremaju se i drugi gradovi.
Aaron Peskin, predsjednik Nadzornog odbora San Francisca koji razmišlja i o kandidaturi za gradonačelnika, tvrdi da bi jedno od mogućih rješenja bilo prenamijeniti neiskorišteni uredski prostor u gradske stanove.
Glen Lee, šef financija u Washingtonu, procjenjuje da će se američka prijestolnica do 2026. suočiti s proračunskim deficitom od 464 milijuna dolara, a veći dio nastalog jaza pripisuje naglom padu prihoda od poreza na komercijalne nekretnine.
- S obzirom na to da sve veći broj ljudi, osobito mladih obitelji, radi od kuće, osim pada cijene uredskih prostora, primjećujemo i slabije korištenje javnog prijevoza te ostalih gradskih usluga, a to su trendovi koji bi se mogli odraziti i na tržište nekretnina u cijelosti - upozorava Lee.