Nakon što je kroz dva paketa mjera teška 30 milijardi eura nastojala olakšati pritisak rasta cijena energenata na građane i kompanije, njemačka vlada je objavila novi paket pomoći vrijedan čak 65 milijardi eura.
Glavna industrijska udruga BDI kritizirala je plan jer se uglavnom fokusira na kućanstva te nudi premalo potpora kompanijama, a njih je sve više pred egzistencijalnom prijetnjom zbog pritiska visokih cijena energenata. "Industrija očekuje da vlada više uključi interese i praktične potrebe kompanija u svoje poteze upravljanja krizom", izjavio je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm. Vladin plan predviđa da energetski intenzivne industrije mogu računati na porezne olakšice.
Njemački je kancelar najavio i reformu energetskog tržišta kroz koju će država ubirati porez od onih kompanija koje iskorištavaju situaciju astronomskih cijena prirodnog plina i ostvaruju ekstra profite iako ne proizvode struju uz pomoć tog energenta. Kroz tu bi mjeru bile omogućene, tumači se, niže cijene struje za građane do određene količine potrošnje. O oporezivanju ekstra profita i ograničavanju cijena trenutačno se razgovora i na europskoj razini.
Karte za vlak
Što se tiče mjera za njemačke građane, umirovljenici će dobiti jednokratni energetski dodatak od 300 eura, a studenti 200 eura, značajno će se proširiti krug onih koji od države primaju potporu za stanarinu, a povećat će se i dječji doplatak. Također, najavljeno je da će biti trajno produljena mjera subvencionirane karte za prijevoz autobusima, tramvajima, vlakom i metroom, ali cijena će joj biti znatno viša od ljetos uvedene mjesečne karte od devet eura. Ta je mjera trajala tri mjeseca i istekla je krajem kolovoza.
I nizozemska vlada, kako pišu tamošnji mediji, upravo osmišljava plan olakšavanja tereta visokih cijena energenata i inflacije na svoje građane, a težak je 16 milijardi eura. Plan uključuje 10-postotno povećanje minimalne plaće, smanjivanje energetskih poreza i ciljane potpore za kućanstva s nižim prihodima. Prema informacijama koje su procurile u javnost, paket će biti financiran iz više izvora - od povećanih prihoda od prodaje plina koji se crpi na najvećem europskom plinskom polju Groningen, povećanja poreza na dobit malih i srednjih poduzeća s 15 na 19 posto, čime bi se prikupilo 1,5 milijardi eura, te novog poreza na kompanije koje vade naftu i plin, od kojeg se očekuje oko dvije milijarde eura u 2023. godini. Plan bi trebao biti objavljen 20. rujna.
I Britanci traže pomoć
Finska i Švedska su pak najavile da će osigurati visoke iznose jamstava za likvidnost energetskim kompanijama koje se u ovoj krizi suočavaju s mogućom insolventnošću. Finska vlada smjera ponuditi jamstva u iznosu od 10 milijardi eura, a švedska vlada više od 20 milijardi eura, nadaju se da će tako izbjeći produbljivanje energetske krize i preveniranje financijske. I elektroenergetske kompanije u Britaniji zatražile su pomoć vlade, a stručnjaci poručuju da je održavanje likvidnosti problem i u drugim europskim zemljama.
Inače, u ponedjeljak je referentna cijena plina skočila više od 30 posto, na 284 eura/MWh, nakon što je Rusija u petak objavila da Gazprom neće otvoriti plinovod Sjeverni tok 1.