Francuski predsjednik Emmanuel Macron sprema se na 18. put u Afriku tijekom predsjedničkih mandata što mu je, bez obzira na niz teškoća s kojima će se ondje susresti, odmor od domaćih problema. Pokušaj provedbe mirovinske reforme i dalje izaziva duboke podjele, a kako niti jedna loša vijest ne dolazi sama, utorak ujutro je donio novu: Godišnja stopa inflacije u veljači ubrzala je na 7,2 posto sa siječanjskih 7. Utorak nije dobro počeo ni španjolskom premijeru Pedru Sánchezu jer je inflacija porasla, na godišnjoj razini, na 6,1% sa siječanjskih 5,9 posto.
Najave, primjerice Reutersa, nisu najavljivale rast inflacije u Francuskoj, očekivalo se 7%. Statistički zavod INSEE navodi da je glavni razlog rast cijena hrane i usluga. U Španjolskoj inflaciju potiču cijene hrane, ali i električne energije, navodi statistički zavod INE. Dodajući da je temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene svježe hrane i energije, iznosila 7,7% na godišnjoj razini, u siječnju je bila 7,5%.
Postoji ipak i dobra strana: “Cijene hrane koje vidimo u supermarketima odražavaju cijene energije prije šest mjeseci kad je hrana proizvedena. Stoga vjerujemo da ćemo vidjeti pad cijena hrane tek za otprilike šest mjeseci ako se cijene energije stabiliziraju", objasnio je Rick De Oliveira, energetski analitičar iz TELF AG, prenosi Hina.
S druge strane, FAO, agencija UN-a za hranu i poljoprivredu, objavila je 3. veljače da su cijene hrane pale deseti mjesec zaredom, ali taj se trend još nije prelio na tržišta europodručja. Francuski ministar financija Bruno Le Maire (spominje se kao mogući predsjednički kandidat kad Macronu istekne drugi mandat), 13. veljače je pozvao trgovce hrane na malo da se više angažiraju kako bi građanima olakšali udar visokih cijena, ponovo skrenuvši pozornost na vladin poziv da se osnovne živežne potrepštine prodaju po nižim cijenama. "Rast cijena hrane jako zabrinjava i svi moraju (pomoći), uključujući trgovce", rekao je ministar Le Maire za radio RTL. “Država mora odraditi svoj dio posla, ali i trgovci se moraju više potruditi", dodao je. Da, podsjeća to na stanje u Hrvatskoj samo što je inflacija 5% niža.
Geoekonomska neizvjesnost
Krajem prošle godine ojačale su nade da bi moglo doći do postupnog slabljenje inflacije, ali posljednji podatci, primjerice rast u Njemačkoj, govore da je proces u svakom slučaju usporen. Nadamo se ne i zaustavljen.
"Podaci iz veljače pokazuju da francuska inflacija još nije dosegla svoj vrhunac. S obzirom na to kako će temeljna globalna inflacija vjerojatno nastaviti rasti u nadolazećim mjesecima, to će dati dodatne argumente Europskoj središnjoj banci (ESB) da nastavi podizati stope i nakon prvog tromjesečja “, rekla je Charlotte de Montpellier, ekonomistica ING-a za Reuters.
Na europskim je financijskim tržištima jutro bilo očekivano, dionice su pale, a prinosi na obveznice dosegnuli su višegodišnje najviše razine. Jer, svi su uvjereni da će dvije ključne globalne središnje banke, američki Fed i ESB nastaviti podizati kamatne stope što povećava prinose na obveznice.
Vijesti od utorka ne potvrđuju u potpunosti riječi Philipa Lanea, glavnog ekonomista ESB-a, objavljene u razgovoru za Reuters u utorak ujutro. Gospodin Lane je smatrao da su inflacijski pritisci u europodručju počeli popuštati, uključujući najvažnije osnovne cijene. Ali i on je odlučno najavio nastavak povećanja referentnih kamatnih stopa dok ESB ne bude uvjeren da se inflacija vraća ciljanoj razini od 2%. Vijesti iz Pariza i Madrida ne vode baš u tom smjeru. ESB je od srpnja prošle godine podigao kamatne stope iz negativne zone za 3% - sada su na 2,5% - a u ožujku možemo očekivati još jedan rast od pola postotnog boda. Javljaju se oklade da bi ESB mogao kamate podići na 3,5%: nikad, od uvođenja eura, nisu dosegle 4%.
Isabel Schnabel, članica upravnog odbora ESB i Klaas Knot, šef nizozemske središnje banke, prije desetak dana su bili izrazili zabrinutost da bi se temeljna inflacija mogla učvrstiti i produljiti inflaciju. Vijesti iz Španjolske i Francuske, nažalost, potvrđuju njihove procjene. U četvrtak ćemo imati informacije o inflaciji na razini europodručja.
Neizvjesnost je glavno obilježje svijeta u kojem živimo, geopolitička i geoekonomska. U jesen prošle godine se najavljivala ozbiljna recesija, ali čini se da u nju europodručje nije upalo iako je rast, očekivano, usporen zbog inflacije, geopolitičkih pritisaka ruske agresije na Ukrajinu, i dalje kolebljivog tržišta energenata te povećanja kamatnih stopa. Brojni glasovi i dalje upozoravaju da bi presnažno podizanje kamata moglo ugušiti rast pri čemu je otporno tržište rada možda i ključna svijetla točka.