PERN, poljski operator cjevovoda, objavio je u srijedu ujutro da su “sustavi za automatizaciju u utorak kasno navečer otkrili curenje cjevovoda “Przyjaźń” (ruski Družba) na jednoj od dvije linije zapadnog dijela naftovoda" kod grada Łania u Kujawsko-pomorskom vojvodstvu, oko 80 kilometara sjeverozapadno od Varšave.
To je linija kojom sirova nafta dolazi do Njemačke. Druga linija radi bez poteškoća. Ostali elementi infrastrukture kojom upravlja PERN, tako i Pomeranska sekcija, rade bez ikakvih prepreka. Njome se u Poljsku, a dijelom i u Njemačku, transportira nafta koja stiže tankerima. Uzroci curenja nisu poznati, stoji u priopćenju koje je PERN objavio na mrežnoj stranici, a potpisuje ga Katarzyna Krasińska. Lokacija incidenta je osigurana i provode se mjere predviđene u takvom slučaju.
Naftovod Družba jedan je od najvećih u svijetu, a opskrbljuje ruskom naftom veći dio središnje Europe, uključujući Njemačku, Poljsku, Bjelorusiju, Mađarsku, Slovačku, Češku i Austriju. Od 5. prosinca ove godine EU će prestati kupovati naftu koja dolazi Družbom uz izuzeće koje su izborile Mađarska, Slovačka i Češka budući da nemaju pristup moru. Izuzeće je ograničeno do kraja iduće godine dokad te zemlje moraju pronaći alternativni dotok nafte: za Mađarsku i Slovačku racionalan je izbor JANAF.
Reuters nije uspio dobiti reakciju rafinerije nafte u istočnonjemačkom gradu Schwedt koja je ovisna o naftovodu Družba. Njemačka vlada kani tu naftu nadomjestiti kazakstanskom koja će dolaziti Družbom.
"Ovdje možemo govoriti o slučajnoj šteti", rekao je Reutersu glavni poljski dužnosnik zadužen za energetsku infrastrukturu, Mateusz Berger dodajući kako nema osnova vjerovati da je curenje izazvano sabotažom. Tako je odbačena mogućnost povezivanja ove nesreće s nedavnim potvrđenim sabotažama na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 koji idu dnom Baltičkog mora.
Za taj čin još uvijek nije službeno imenovan počinitelj, iako većina zemalja smatra da je krivac Rusija jer se tako stvaraju preduvjeti da dobavljač plina, Gazprom, smanji opskrbu Europe (čitaj Njemačke) pozivajući se na tehnološke teškoće zbog čega ne bi mogao biti terećen da krši odredbe ugovora o opskrbi plinom. Moskva, zbog nevolja koje trpi njezina agresija na Ukrajinu, nastoji smanjiti dotok energenata u Europu kako bi ova, zbog visokih cijena i nedostatne opskrbe, smanjila pomoć Kijevu i vratila se energetskim poslovima s Moskvom.
Kremlj je odmah optužio SAD za sabotažu tvrdeći da mu odgovara što manji dotok ruskog plina Europi kako bi mogao prodavati što više svog ukapljenog plina po visokim cijenama.
Rusija koristi niz pritisaka kako bi izazvala bilo raskol unutar članica EU, što zasad nije uspjelo jer je Mađarska pristala na osmi paket sankcija - treba to gledati u svjetlu pritiska Bruxellesa da mora urediti unutarnji sustav kontrole korupcije kako bi dobila sredstva iz kohezijskih fondova, ali i Fonda za oporavak (riječ je ukupno o 12 milijardi eura); bilo pobunu stanovništva zbog visokih cijena energenata koji negativno utječu na životni standard: Istočna Njemačka je gotovo stalna pozornica prosvjeda koje inicira radikalno desna Alternativa za Njemačku, bliska Rusiji.
U strategiji pritiska je i stalna prijetnja nuklearnim napadom, a sabotaža baltičkih plinovoda pokazuje koliko je ranjiva europska strateška infrastruktura, na što je u utorak oštro odgovorio Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO:
“Tijekom posljednjih godina Savez je proveo najveću transformaciju kolektivne obrane od kraja Hladnog rata, a dio toga je da u potpunosti uzme u obzir hibridne i kibernetičke prijetnje. Stoga smo prije nekoliko godina izjavili da hibridni i kibernetički napadi mogu pokrenuti Članak 5 (napad je jednu članicu je napad na Savez, temelj kolektivne obrane); mogu predstavljati oružani napad na članicu NATO”.
A to je posljednje što Rusija sad želi.