Sjedinjene Države u srijedu su dostavile službeni pisani odgovor Rusiji na njezine zahtjeve vezane uz deeskalaciju krize u Ukrajini, piše The New York Times.
Kremlj je, između ostalog, tražio da NATO povuče svoje snage iz Istočne Europe te da nikada ne primi Ukrajinu u svoje članstvo.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je američki veleposlanik u Moskvi, John Sullivan, osobno dostavio odgovor u ministarstvo. Informaciju je potvrdio i američki državni tajnik Antony Blinken.
Dokument nije objavljen u javnosti, ali je Blinken poručio da se u njemu "predlaže ozbiljan diplomatski put prema rješavanju krize, pod uvjetom da ga Rusija odabere". Američki državni tajnik dodao je i da dokument navodi "zabrinutost zbog ruskih poteza koji ugrožavaju sigurnost", ali i "pragmatičnu evaluaciju pitanja koja brinu Rusiju".
No, Blinken je jasno istaknuo da su neki od ruskih zahtjeva neprihvatljivi, što su američki dužnosnici često isticali proteklih dana.
- Postoje ključna načela kojih se moramo držati i koje moramo braniti - među njima su suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, kao i pravo država da same odaberu u kojim će sigurnosnim savezima biti, rekao je.
S ruske strane pak nije došlo nikakvih naznaka o tome kakav je sadržaj američkog dokumenta, niti kakva je reakcija Kremlja na njega. Rusija je, valja podsjetiti, tjednima tražila pisani dokument koji bi razjasnio američku poziciju.
Budući da su javne reakcije američkih i dužnosnika, između ostalog i samog predsjednika Bidena, unijele pomutnju u to što je zapravo stav NATO-a prema ruskih zahtjevima i ukrajinskoj krizi općenito, Blinken je naglasio da je ovaj dokument sastavljen nakon pomnih konzultacija s "europskim saveznicima".
- Nema razlike između SAD-a i naših saveznika po ovim pitanjima, kazao je.
Blinken je također naglasio da SAD neće javno objaviti dokument te je dodao da se nada da će i Rusi zauzeti isti pristup, iako nema garancija da će Moskva udovoljiti njegovom apelu. Na kraju je američki državni tajnik dodao i da će NATO poslati svoj, zasebni, odgovor Rusiji u vezi "sigurnosne situacije u Europi".
Prema informacijama ruske državne televizije RT, Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov najavio je da će s javnošću 'podijeliti suštinu reakcije' na američki dokument kao i da će njegovo ministarstvo, kada dokument zaprimi, raditi s drugim resorima ne bi li predsjedniku Vladimiru Putinu predložili sljedeće korake u pogledu ruske sigurnosti.
NATO poziva na smirivanje napetosti oko Ukrajine i nudi dijalog Rusiji
I NATO je u srijedu poslao Rusiji pisani odgovor na njezine zahtjeve i poručio da se sigurnosna kriza u Europi može riješiti kroz dijalog i diplomaciju.
“NATO pozivu Rusiju da hitno deeskalira situaciju. Spremni smo saslušati zabrinutost Rusije i čvrsto vjerujemo da se napetost i sporovi mogu riješiti kroz dijalog i diplomaciju”, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare.
NATO je u srijedu poslao u Moskvu pisani odgovor na zahtjeve Moskve, koja je zatražila od saveznika da povuku svoje vojnike iz istočnih članica i da zajamči da Ukrajina nikada neće biti članica NATO-a. Rusija je na ukrajinske granice rasporedila oko sto tisuća vojnika, a istodobno tvrdi da ne planira napad.
Stoltenberg je rekao da Rusija nastavlja gomilati trupe u blizini Ukrajine i da raspoređuje tisuće vojnika i moderno naoružanje u Bjelorusiji.
“Napetost i dalje raste”, upozorio je Stoltenberg ističući da Rusija raspoređuje vojnike u Bjelorusiji pod krinkom vojne vježbe.
Stoltenberg je rekao da NATO neće nikada raditi kompromise u pogledu svojih temeljnih načela, što uključuje zaštitu svih saveznika i pravo svake zemlje da sama bira kojim će se sigurnosnim aranžmanima pridružiti.
“NATO je obrambeni savez, neće tražiti konfrotaciju, ali će poduzeti sve mjere za zaštitu saveznika”, naglasio je glavni tajnik.
Dodao je da se nada povoljnom rješenju sadašnje krize, ali da je NATO spreman i na najgore. “Političko rješenje je još uvijek moguće”, rekao je Stoltenberg.
Ponovio je prijedlog da Rusija i NATO otvore svoje urede u Bruxellesu i Moskvi kako bi se ponovno uspostavili komunikacijski kanali i smanjila opasnost od sukoba. (Hina)
Koje potencijalne sankcije prijete Putinu?
Sjedinjene Države i Velika Britanija rekle su da će razmotriti uvođenje sankcija protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina osobno ako Rusija napadne Ukrajinu. Reuters prenosi kakve bi one mogle biti.
Raskid veza?
Sankcije protiv pojedinaca obično uključuju mjere kao što su zamrzavanje imovine u inozemstvu i zabrana putovanja. Uvođenje takvih mjera protiv Putina Moskva bi vjerojatno smatrala jako neprijateljskim. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u srijedu da bi to bilo "politički destruktivno", a prije je rekao da bi to odgovaralo raskidu diplomatskih veza s Moskvom.
Uglavnom simbolične?
U praksi, međutim, to možda ne bi puno promijenilo. Glasnogovornik Kremlja rekao je da sankcije ne bi doista naštetile Putinu. Rekao je da se Putinova imovina nalazi u Rusiji i da je prema tome izvan dosega. Njegova plaća je u banci "Rossiya" koja je već pod sankcijama, dodao je.
Putinova imovina
Kao i neki drugi ruski dužnosnici, Putin mora po zakonu objaviti koliko mu iznose prihodi i imovina. Po zadnjim službeno objavljenim podacima, Putin je 2020. zaradio samo 126.175 američkih dolara. Vlasnik je stana od 77 metara četvornih, dvaju automobila GAZ M21, Lade Nive i prikolice. Ima i garažu od 18 metara četvornih te stan od 153,7 metara četvornih.
Je li to sve?
Putinov najglasniji domaći kritičar Aleksej Navaljni koji se nalazi u zatvoru tvrdi da Putin posjeduje puno više i da je vlasnik luksuzne palače u blizini obale Crnog mora. Kremlj to niječe. Putinovi kritičari tvrde da mu bogatstvo čuvaju odani ruski poslovni ljudi, što Kremlj također niječe. (Hina)
