Nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje nemaju nikakvih primanja, kolokvijalno nazvana nacionalnom mirovinom, od sljedeće - izborne - godine iznosit će 150, umjesto sadašnjih 120 eura mjesečno, a bitno će se ublažiti i uvjeti za njezino dobivanje, prije svega, propisani imovinski cenzus.
Naime, aktualni Zakon propisuje da nacionalnu mirovinu ne mogu ostvariti starije osobe čija kućanstva imaju prihod veći od 120 eura po članu mjesečno. Izmjenama Zakona, koje su upućene u javnu raspravu i trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2024., predlaže se da se taj cenzus poveća 2,5 puta - na 300 eura, odnosno na dvostruki iznos nacionalne mirovine po članu.
Tako bi se značajno proširio krug potencijalnih primatelja, kojih sada ima daleko manje nego što se očekivalo 2021., kada je pravo na nacionalnu mirovinu uvedeno. Prema tadašnjim projekcijama, procjenjivalo se da u Hrvatskoj ima oko 50.000 potencijalnih primatelja te da će u sljedeće dvije godine oko 21.550 osoba ispuniti uvjete i primati nacionalnu penziju. Međutim, prema podacima HZMO-a, u ožujku ove godine to su pravo ostvarile samo 6633 osobe.
Novi prihodovni prag osobito bi mogao povećati prihode umirovljeničkim parovima u kojima jedan od partnera ne prima mirovinu. Tu je najčešće riječ o ženama koje su cijeli život radile neplaćene poslove, poput brige o djeci, kućanstvu i imanju.
Prema sadašnjem cenzusu, partner bez primanja nema pravo na nacionalnu mirovinu, čak ni ako drugi partner prima prosječnu najnižu mirovinu, koja je za veljaču iznosila 294 eura (2214 kune), jer su premašili propisanih 120 eura po članu kućanstva. Prihvate li se izmjene Zakona, starija osoba bez primanja moći će dobivati nacionalnu penziju sve dok partnerova mirovina ne prelazi 600 eura (4520 kuna).
Kriterij prebivališta
Starija osoba bez primanja koja, pak, živi s obitelji svog odraslog djeteta, odnosno dvije zaposlene osobe s plaćama po 5500 kuna i dvoje djece, sada također nema pravo na nacionalnu mirovinu, jer ne ispunjava uvjet prihodovnog cenzusa, a sukladno novom zakonskom prijedlogu, od početka 2024. taj bi uvjet ispunjavala i primala bi mjesečno 150 eura.
Uz povećanje prihodovnog cenzusa, ublažavaju se i drugi kriteriji, pa se propisani uvjet od najmanje 20 godina neprekinutog prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj smanjuje na 10 godina. Upravo su ta dva kriterija - nizak prihodovni cenzus i dugotrajnost propisanog prebivališta u RH - bili glavni razlog što je odbijena gotovo polovica svih osoba koje su predale zahtjev za primanje nacionalne naknade za starije.
Razlozi odbijanja
Prema podacima koje je iznijelo resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kojem je na čelu Marin Piletić, od početka primjene Zakona 2021. godine do kraja ožujka ove godine ukupno je podneseno 14.486 zahtjeva na temelju kojih je pravo ostvarilo 7657 osoba: 47 posto podnositelja je, dakle, odbijeno.
Najčešći razlog odbijanja je propisani cenzus (za 53 posto odbijenih), odnosno činjenica da prihodi kućanstva podnositelja premašuju propisani iznos, a slijedi neispunjavanje uvjeta prijavljenog prebivališta, zbog čega je odbijeno 15 posto podnositelja.
Među ostalim razlozima još su navedeni činjenica da podnositelj nije navršio 65 godina te da je primatelj socijalne pomoći.
Naime, Zakon propisuje da pravo na nacionalnu mirovinu ne može ostvariti osoba koja prima socijalnu pomoć (koja za stariju osobu iznosi 172 eura i veća je od nacionalne mirovine, ali su za nju propisani mnogo rigorozniji uvjeti te primatelj i članovi kućanstva ne smiju imati nikakvih prihoda ni imovine, osim kuće u kojoj žive i vozila vrijednog manje od 5300 eura) ili koja je primatelj mirovine po nekoj drugoj osnovi.