Većina građana u novčanicima više i nema kune, već samo eure, ali oni koji još uvijek raspolažu nacionalnim novčanicama i kovanicama mogu njima plaćati do 14. siječnja u ponoć.
Cijene proizvoda i usluga građani će moći pratiti u obje valute do 31. prosinca ove godine jer to zakon obvezuje sve poslovne subjekte, tako da cijene u eurima ističu većim, a u kunama su otisnute manjim brojkama. Cilj dvojnog iskazivanja cijena je dvojak - lakše privikavanje na nove iznose, ali i praćenje jesu li trgovci prilikom konverzije poštovali sve zakonske i etičke odredbe. No, proteklo razdoblje od uvođenja eura pokazalo je da to nije spriječilo raširenu nepoštenu praksu dizanja cijena.
Rokovi zamjene
Iako kune prestaju biti sredstvo plaćanja i povlače se iz optjecaja, građani će ih moći mijenjati za eure do kraja ove godine bez naknade i po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 u poslovnim bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte. Naknada će se morati plaćati samo u slučaju da se u jednoj transakciji mijenja više od 100 novčanica i 100 kovanica.
Od 1. siječnja 2024. godine, kada Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati svoje usluge zamjene valuta, taj posao preuzima Hrvatska narodna banka. U središnjoj banci novčanice kune moći će se mijenjati za eure bez vremenskog ograničenja, a kovanice godinu od dana uvođenja eura, do 31. prosinca 2025. godine.
Za navikavanje na novu valutu, u smislu suživljavanja s cijenama u novim iznosima, psiholozi računaju da će građanima biti potrebno godinu dana. To ujedno znači da im postaje teže procjenjivati vrijednost robe i usluga, a time i sama kupovina.
U slučaju Hrvatske, to postaje dodatno problematično zbog uvođenja eura u trenutku povećane inflacije i sklonosti velikog broja trgovaca da iskoriste trenutak za dizanje cijena. Iskustvo drugih zemalja pokazuje da preračunavanje cijena u staru valutu ostaje godinama u glavama ljudi, kao i dojam građana da je s novom valutom sve skuplje te da su njihova kupovna moć i životni standard smanjeni.
Taljenje i rezanje
Dok je kovanice eura koje su sada u optjecaju Hrvatska mahom sama iskovala, novčanice su posuđene, a bit će vraćene tijekom sljedećih nekoliko godina.
Nakon što je više od 28 godina u službenoj upotrebi, od subote u ponoć kuna više neće biti u optjecaju, a više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica otpremaju se u strojeve za rezanje i taljenje. Kako se iz ekoloških razloga, primjesa boje i zaštitnih elemenata novčanice više ne spaljuju, bit će usitnjene rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta će se masa koristiti kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Vraćene kovanice, pak, prodat će se kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe.