Ovotjedna odluka hrvatske Vlade da na - barem - sljedećih trideset dana u Hrvatskoj uvede reguliranu maksimalnu cijenu benzinskog i dizelskog goriva očekivano je izazvala kritike onih koji smatraju da se takvom intervencijom na neprimjeren način država upliće u tržišnu ekonomiju. Logika tog argumenta je jasna: Hrvatska je 2014. deregulirala svoje tržište naftnih derivata, a nakon što je to 2019. godine učinila Slovenija, više nema države članice Europske unije gdje se cijena motornih goriva određuje administrativnim odlukama.
U takvim okolnostima i situaciji kad cijene derivata diljem Europe i svijeta rastu kao posljedica rasta cijena na globaliziranom tržištu nafte, ponovno uvođenje regulacije cijena u Hrvatskoj uistinu se može činiti kao povratak aveti...