Drastična povećanja cijena sirovina i građevinskog materijala u pandemiji covida-19, europska energetska kriza i posljedice rata u Ukrajini čimbenici su koji utječu na neizvjesnost ugovora o građenju, bilo da je riječ o javnim ili privatnim projektima. Na dvodnevnoj konferenciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) i Međunarodne federacije inženjera konzultanata (FIDIC), o međunarodnim ugovorima o građenju i rješavanju sporova, u petak su se u Dubrovniku okupili vodeći svjetski stručnjaci iz 30 zemalja.
Nelson Ogunshakin, glavni izvršni direktor FIDIC-a, izrazio je zadovoljstvo što su se vodeći inženjeri, arbitri, odvjetnici, korporativni pravnici te predstavnici izvođača radova, financijskih institucija i vladinih agencija konačno opet okupili uživo nakon dvije i pol godine mrežne komunikacije. Ova međunarodna federacija osnovana je 1913. godine i danas je prisutna u 90 zemalja diljem svijeta.
- Na konferenciji u Dubrovniku raspravljamo o izazovima u graditeljstvu nakon covida i kako ćemo iz njih izaći snažniji. Drago mi je da ovdje imamo i predstavnika Svjetske banke, što svjedoči o tome kako ta institucija potvrđuje FIDIC ugovore, a hrvatske bi vlasti u tome trebale vidjeti priliku. Prihvaćanje FIDIC ugovora potvrđuje kako ste tehnički prihvatljivi za financiranje, od EU, Europske investicijske banke ili ako je riječ o inozemnom ulagaču u Hrvatskoj, te potvrđuje da ste u mogućnosti osigurati kvalitetnu infrastrukturu, bez korupcije i bez problema s održivošću - kaže glavni izvršni direktor FIDIC-a.
Na skupu su se više puta spomenuli aktualni izazovi rastuće inflacije i teškoća u lancima opskrbe.
- Niti jedna zemlja u tome nije sama. Osim Rusije. Ukrajina, ali i druge zemlje suočavaju se s posljedicama rata. Najprije smo se suočili s problemima u opskrbi u pandemiji, a potom s intervencijom u Ukrajini, sve su to veliki izazovi globalizacije. Mnoge će države doživjeti recesiju, a način kako se izvući je ulaganje u infrastrukturu. Tako se potiču zapošljavanje i gospodarski rast. FIDIC ugovori su prihvaćeni diljem svijeta, a njihova je prednost što pritom postoji i mogućnost njihove prilagodbe lokalnim potrebama - objašnjava Ogunshakin.
Quamrul Hasan iz Svjetske banke govorio je o iskustvima financijskih institucija s ugovorima o građenju, naglasivši važnost sigurnosti u ugovaranju te maksimiziranja vrijednosti FIDIC ugovora u zemljama u razvoju. Najveći infrastrukturni projekti u posljednjih 25 godina u Hrvatskoj realizirani su upravo na temelju FIDIC ugovora, naglašava Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore i ICC-ja Hrvatska, dviju institucija koje stoje iza organiziranja dvodnevne konferencije u Dubrovniku.
- Svi smo osjetili posljedice oskudice građevnog materijala i sirovina zbog zastoja u opskrbi te povećanja cijena koje su odletjele u nebo tijekom pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu. Očekuje se da će postojeća i sve značajnija energetska kriza dodatno povećati nesigurnost u poslovanju - rekla je Rožić i potom istaknula važnost građevinskog sektora u Hrvatskoj.
Unatoč povećanju cijena, nikad nije bilo više posla ni projekata, pa i zbog potresa koji su pogodili pojedina područja u ovoj zemlji. Tvrtke iz ovog sektora mogu odigrati ključnu ulogu u rastu BDP-a i revitalizaciji pojedinih hrvatskih regija. U hrvatskoj graditeljskoj industriji postoji visoka razina svijesti o važnosti razvoja infrastrukture. U trideset godina smo s oko 300 kilometara došli do više od 1300 kilometara autocesta. U tom je kontekstu spomenut i Pelješki most, najveći hrvatski infrastrukturni projekt sufinanciran sredstvima Europske unije.
Važnu ulogu u provedbi projekata, za sve uključene strane, imaju kvalitetno sastavljeni ugovori u kojima se teži ravnomjernoj podjeli rizika. Hrvatska, kako je rečeno na skupu, ima dugu tradiciju arbitriranja.
- Kod nas su arbitraže česte. Nažalost, stranke ne uspijevaju uvijek riješiti sporove kroz višestupanjsku klauzulu za rješavanje sporova kakvu ima FIDIC, a javni naručitelji nisu odveć skloni nagađati se prije nešto što dobiju konačnu odluku arbitraže ili suda. Arbitražna praksa u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, kao i ICC arbitraža. Pritom treba reći da su ICC arbitražne klauzule karakteristične za najveće investicije u infrastrukturi i nisu novost.
Ugovarane su u proteklih dvadeset i više godina, kao i naše lokalne arbitraže pri HGK. Sporovi se često rješavaju u arbitražnim postupcima. S druge strane, arbitraža strankama omogućava relativno brzi dolazak do konačnog rješenja, što je u poslovnim odnosima iznimno važno - kaže predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za arbitražu i ARS Jasminka Čorda Truhar, iz odvjetničkog ureda Hanžeković i partneri.
Navodi dva projekta koja nisu bila predmet arbitraže, oba su uspješno završena, a u tim su se projektima koristili FIDIC uvjeti ugovora: Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku, završen 2002. godine, te nedavno otvoreni Pelješki most. Čorda Truhar kaže kako hrvatski pravni okvir, kad su u pitanju obvezni odnosi i javna nabava, nije loš, ali se problemi pojavljuju u primjeni. Oko 30 posto svih svjetskih arbitraža odnosi se na graditeljstvo.