Dosad je samo na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije prijavljeno 48.407 oštećenih stambenih objekata, a od pregledanih čak 11.783 su ocijenjena kao neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva. Ministar Darko Horvat ulaganje u obnovu usporedio je s projektom izgradnje autocesta, vrijednim 39 milijardi kuna.
Za sanaciju građevina u Zagrebu, kaže, biti će potrebno izdvojiti 42 milijarde kuna. Na području gdje je proglašena katastrofa država će u 100-postotnom iznosu osigurati financiranje obnove nekretnina u kojima stanuje vlasnik ili njegovi srodnici. Obnova će se tako u cijelosti financirati na području Sisačko-moslavačke i u dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije.
Pitanje koja se prije početka velike obnove postavlja glasi: koje ne najbolje rješenje za stambeno zbrinjavanje ljudi?
Sastanci u Ministarstvu
Stručnjaci s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavili su dvadesetak tipova i šezdesetak podtipova projekata tipskih modularnih montažnih kuća spremnih za izvođenje na području stradalom u potresu To je odmah kod proizvođača građevinskog materijala i građevinskih tvrtki izazvalo nervozu i strah da oni neće biti uključeni u projekt obnove.
Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine napominju da će vrsta gradnje koja će se primjenjivati na potresom pogođenom području, poglavito onom na prostoru Banovine, uvelike biti određena Drugim programom mjera koji je tek u fazi izrade. Podloga se izrađuje u suradnji s predstavnicima fakulteta i komora s kojima je ministar Horvat do sada već održao nekoliko sastanaka na tu temu u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ministar Horvat još 5. siječnja 2021. godine na Građevinskom fakultetu sudjelovao na sastanku s predstavnicima građevinskih tvrtki i proizvođačima montažnih kuća, njih više od 20. Tema je bila upravo vrste gradnje na potresom uništenom području.
"Prilikom jednog od tih sastanaka s predstavnicima struke istaknuto je kako će se u samom procesu obnove kombinirati rješenja klasične zidane gradnje i montažne gradnje, pri čemu su konstrukcije betonske, čelično-rešetkaste i drvene. Obje varijante su trajni modeli rješenja. Sigurnost područja gradnje u svakom će slučaju biti prioritet, a uz to, naglasak gradnje bit će stavljen na protupotresna svojstva, kvalitetu i brzinu izgradnje te će se shodno tome donositi odluka o kombiniranju navedenih vrsta gradnje", pojašnjava Horvat.
Nervoza u građevinskom sektoru sasvim je razumljiva. To je sektor u kojem 67 posto zaposlenih radi u tvrtkama i obrtima do 50 zaposlenih i ključni je sektor lokalnog zapošljavanja za oko 150.000 radnika i njihovih obitelji. Jedanaest posto zaposlenih u Hrvatskoj radi u ovom sektoru, godišnji im je promet oko 68 milijardi kuna, a njihov udjel u BDP-u iznosi 5 posto. Recesija je najviše pogodila upravo graditeljstvo, koje se još nije oporavilo od krize koja je počela 2008. Od tada je izgubljeno 65.507 radnih mjesta i promet od 33 milijarde kuna.
Zabrinuti građevinari kažu da, osim inicijalnih razgovora o mogućim potrebnim kapacitetima i cijenama, nisu bili uključeni u konkretne razgovore o modelu obnove koje je pokrenula Vlada RH. Istovremeno su zbunjeni jer su se u javnosti počeli pojavljivati napisi o montažnoj gradnji kao rješenju.
"U Zagrebu je prijavljeno oko 25 tisuća oštećenih objekata u potresu te više od 40 tisuća na području Sisačko-moslavačke županije. Građevinski sektor spreman je sudjelovati u obnovi u njenom punom obujmu te pritom angažirati velik broj stručnjaka. Prednost daje hrvatskim građevinskim materijalima i tako pomaže domaćim proizvođačima građevinskog materijala.
Svjesni smo da se ljudi žele što prije vratiti u svoje domove i da je možda to motiv za zagovaranje korištenja montažnih kuća od nadležnih institucija. Međutim, klasičnom gradnjom u jednoj godini se može izgraditi puno više objekata nego što to mogu isporučiti tvrtke koje se bave montažnom gradnjom.
U niz ključnih segmenata izgradnje klasična gradnja ima prednost u odnosu na montažnu gradnju. Činjenica je i to da je zidana, odnosno klasična gradnja i dalje najzastupljenija na teritoriju Hrvatske, što zbog cijene gradnje koja je u nekim slučajevima i jeftinija u odnosu na montažnu gradnju, što zbog tradicije i sigurnosti.
Prednost klasičnoj gradnji je činjenica da ona angažira velik broj radnika i stručnjaka te da koristi hrvatske materijale, dok, s druge strane, montažna gradnja ne otvara velik broj radnih mjesta i, nažalost, uglavnom koristi uvozni materijal.
Čak se i drvene montažne kuće, koliko smo upoznati, ne grade drvom iz Hrvatske nego iz uvoza", pojašnjava Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe. Ergović postavlja pitanje kako odlučiti tko će dobiti montažnu kuću, a kome će se kuća graditi tradicionalnim metodama, i kako će građani gledati na to, odnosno hoće li netko tko dobije montažnu kuću misliti da je zakinut u odnosu na susjeda kojemu će se zidati klasična kuća. Zato nužnim smatra da se u takve procese uključi i struka - od proizvođača građevinskog materijala do izvođača radova.
Dragutin Kamenski, osnivač Kamgrada, kaže da treba vidjeti kolike kapacitete imaju proizvođači montažnih kuća i koliko bi u tim montažnim objektima bile zastupljene domaće komponente, odnosno materijala hrvatskih proizvođača. "Po svaku cijenu treba prilagoditi gradnju da se što je moguće više ugradi proizvoda hrvatskih proizvođača.
Nije smisao da uvozimo montažne kuće ako nemamo dovoljno kapaciteta i sve to financiramo novcem fonda za solidarnost i zaduživanjem, a potom otplaćujemo dugove i kredite te da taj novac završi u drugim državama. Obnova Banovine velika je prigoda da naše kompanije dobiju reference i razvijaju inovacije, a na kraju krajeva zapošljavaju domaće stanovništvo. Nije niti zanemariv novac koji na osnovu poreza i davanja uplaćuje u proračun Vlade RH", ističe Dragutin Kamenski.
Usporedna tablica
Građevinari su napravili i usporedbu klasične i montažne gradnje, točnije napravile su je dvije udruge pri HUP-u - Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva i Udruge poslodavaca graditeljstva. Iz njihove je tablice jasno da su prednosti klasične gradnje znatne: dok klasični građevinari koriste 100 posto materijala iz Hrvatske, konkurenti koji grade montažne kuće mogu, u najboljem slučaju, doći do 40 posto materijala proizvedenih u Hrvatskoj.
Nihovi su objekti, pokazuju dalje, trajniji, energetski učinkovitiji i, u konačnici, vrijedniji. jedina prednost koja je u tablici dana onima koji proizvode montažne kuće je brzina gradnje. Dok njima trebaju 3 mjeseca za proizvodnju jedne kuće, klasičnim građevinarima za to je potrebno pet mjeseci.
Tko može brže?
Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, kaže da su i oni sudjelovali na jednom od niza sastanaka koji je u suradnji s Arhitektonskim fakultetom organiziran kako bi se pronašao najbolji model obnove. Smatra da je ponuđeno rješenje posljedica tih sastanaka.
"Uzimali smo u obzir tradicijske elemente gradnje jer na tom području imamo tradiciju drvene gradnje hrastovih kuća. U potresu su takve katnice neoštećene, tako da je niz stručnjaka sugerirao da bi se u većem dijelu trebalo zadržati tradicijske izvorne elemente. Imamo i vrlo uspješnu komunikaciju s austrijskim stručnjacima koji su uključili i predstavnike njihova Holzcluster Steiermarka.
Sugerirali su da se drvo uzme kao glavni graditeljski materijal između ostalog zato što je taj resurs dostupan na Banovini jer je to ekološki prihvatljiva gradnja, a pasivna drvena kuća ima minimalnu potrošnju energije. Prostora ima za sve tipove gradnje te držimo da Ministarstvo prilikom raspisivanja natječaja mora voditi računa i o lokalnim resursima, zapošljavanju i ostalim elementima", pojašnjava Kavran, koji smatra da uvozna komponenta u takvim drvenim kućama nije prevelika. Jedino se, kaže, moraju uvoziti višeslojne grede.
Podove, prozore, vrata, pregrade... sve to mogu osigurati hrvatski proizvođači. Postoji mogućnost da se u okolici Siska sagradi pogon i logistički centar gdje bi se ti elementi montirali. "Prednost montažnih drvenih kuća je protupotresni element i brzina gradnje. Istraživanja su pokazala da se u novijoj svjetskoj gradnji preferira gradnja pomoću drvenih modula, a napušta betonska", napominje Kavran.
Procijenjeni kapacitet zidane gradnje je oko 5000 objekata godišnje, dok je, prema javno nam dostupnim informacijama, procijenjeni maksimalni proizvodni kapacitet montažne gradnje oko 600 objekata godišnje.
Stručnjaci ističu da su karakteristike klasične zidane i montažne gradnje u području potresne otpornosti, toplinske izolacije, trajnosti i ostalih vremenskih utjecaja, uzimajući u obzir karakteristike podneblja kontinentalne Hrvatske, slične. I jedni i drugi uvjereni su da imaju argumente dovoljno čvrste da se država odluči za njihov model gradnja. Bitka je tek počela.